Lansirani lunarni orbitar je ujedno i najnovija faza azijske trke u osvajanju svemira u kojoj pored Kine učestvuju Japan i Indija.
Letjelica je nazvana 'Čange jedan' - po jednoj kineskoj boginji - i provest će više od godinu dana u mjesečevoj orbiti analizirajući površinu Zemljinog satelita.
Japan je lansirao svoj prvi besposadni mjesečev modul prošlog mjeseca, a Indija planira svoju misiju u mjesečevoj orbiti iduće godine.
Sve tri azijske zemlje se takmiče sa SAD-om i Rusijom, želeći svoje snažnije prisustvo u svemiru.
Poslije ispitivanja mjeseca, Kina planira da pošalje svog prvog astronauta na Zemljin prirodni satelit.
Lansiranje sonde Čange jedan je važan korak na tom putu, kaže Kving Lam Chan jedan od naučnika uključenih u misiju Čange jedan.
„Tehnički je riječ o pravom izazovu. Izazovu koji, u okviru daljnjeg razvoja našeg svemirskog programa koji bi obuhvatio slanje letjelice s ljudskom posadom na mjesec i njen povratak na Zemlju, predstavlja izuzetno važan korak. Jer na prvom mjestu moramo da pokažemo da smo u stanju da kontroliramo satelite koje šaljemo u svemir', kaže Kving.
BBC-ev novinar kaže da kineski svemirski program, kojem vlasti u Pekingu pridaju veliki značaj, u suštini šalje ne samo tehnološku nego i političku poruku.
„U cijeloj zemlji je organizirano veliko slavlje kada je prije četiri godine Kina, kao tek treća zemlja kojoj je to pošlo za rukom, poslala prvog čovjeka u svemir. To je međutim doprinijelo i da se iz boce pusti i duh nove svemriske utrke podgrijane takmičarskim nacionalizmom u Aziji.
"Čini se da prije svega Peking pažljivo motri šta na tom planu radi Tokio, ali i obrnuto. Japan je tek nedavno u orbitu oko Mjeseca poslao svoj prvi satelit. Indija planira da isto uradi iduće godine uoči najavljenog lansiranja broda s ljudskom posadom koji bi trebalo da se spusti na mjesec 2015. godine. Za sve ove zemlje riječ je o savršeno legitimnim aktivnostima. I ni jedan od njih nije u toj mjeri obojen ideološkim i strateškim bojama kao što je to bio slučaj u vrijeme sovjetsko-američke svemirske utrke šezdesetih godina prošlog vijeka", kaže BBC-ev novinar.
On dodaje da je - u nekim krugovima koji razmišljaju o sigurnosti, i to ne samo u Washingtonu - prisutna zabrinutost i zbog potencijalnih sigurnosnih rizika kojima je samo dodatno doprinijelo nedavno kinesko obaranje jednog od zastarjelih satelita u svemiru.
Pojedini stručnjaci u Sjedinjenim Državama tvrde da Americi prijeti gubitak prednosti koju ima u svemiru.
Drugi pak ne kriju podozrenje da je u pozadini spomenute zabrinutosti kampanja koju vodi američka svemirska agencija NASA čija će flota svemirskih šatlova za tri godine otići u penziju.
NASA-u brine da li će dobiti sredstva za novi raketni program povratka na Mjesec 2020. godine, i za misiju koja bi 2050. godine treba da čovjeka dovede na Mars.
Skeptici tvrde da će Kini ili Japanu trebati još petnaest do dvadeset godina da svog kosmonauta dovedu na Mjesec.
A to je skoro pola vijeka poslije slijetanja prvog Amerikanca.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
