Revolucionaran izum
45

Izraelski naučnici spojili skakavca i modernu tehnologiju kako bi stvorili biorobota

B. H.
Shutterstock (Foto: Ilustracija)
Shutterstock (Foto: Ilustracija)
Istraživači sa Univerziteta u Tel Avivu stvorili su možda najosjetljiviji uređaj za identifikaciju mirisa na svijetu spajanjem vrhunske elektronike i umjetne inteligencije s "tehnologijom" starom stotinama milijuna godina: antenom skakavaca.

Na nekim aerodromima koriste se "smrdljivi roboti" za otkrivanje krijumčarene robe kao što je marihuana. No, čak i napredniji aerodromi koriste pse jer, kako ističu prof. Yossi Yovel, dr. Ben Maoz i tim, tehnologije koje je napravio čovjek još uvijek ne mogu konkurirati milionima godina evolucije. Još uvijek ne mogu, ali sada su naučnici sa Univerziteta u Tel Avivu unaprijedili koncept koristeći napredni njuh skakavca.

Insekti su se počeli pojavljivati ​​prije gotovo pola milijarde godina i imali su vremena da razviju izvanredne sposobnosti. Komarac može detektirati razliku od 0,01 posto u koncentraciji ugljičnog dioksida, što im pomaže u usmjeravanju do potencijalnih obroka: životinja koje izdišu CO2. Čovječanstvo nije ni blizu proizvodnje umjetnih senzora s takvim mogućnostima.

Izraelski pustinjski skakavac miriše pomoću svojih antena. Trik je u povezivanju tog biološkog senzora s umjetnim sistemom koji može primati i dekodirati električne signale, što tim naziva "jednostavnom tehnologijom elektro-antenograma" naoružanim softverom za analizu mirisa. Njihov bio-mech mirisni bot je 10.000 puta osjetljiviji od uobičajeno korištenog elektroničkog "mirišnog" uređaja.

"Šta je jednostavna tehnologija elektroantenograma? Informacije u tijelu svih živih organizama prenose se putem električnih impulsa. Naši osjetilni organi pretvaraju različite vrste okolišnih podražaja (na primjer, molekule mirisa) u električne signale" objašnjava Maoz.

"Tehnologija elektroantenograma omogućuje 'čitanje' signala koje generira antena insekata kao odgovor na specifične olfaktorne signale (specifične mirise). Ti se signali zatim mogu poslati algoritmu učenja za identifikaciju i robotu za lokalizaciju".

"Tako su mogli okarakterizirati percepciju antene za osam mirisa, poput geranija, limuna i marcipana. Zapravo, nakon što je eksperiment završio, nastavili smo identificirati dodatne različite i neobične mirise, poput raznih vrsta škotskog viskija. Usporedba sa standardnim mjernim uređajima pokazala je da je osjetljivost nosa kukca u našem sustavu oko 10.000 puta veća od uređaja koji su danas u uporabi", ističe profesor Yovel.

Mnoge je zanimalo šta se dogodilo s skakavacima. Upitan o tome, Maoz objašnjava da insektu odvoje jednu od dvije antene i da može dobro živjeti samo s jednom. No istraživači su morali riješiti i još jedan problem, organski materijal se brzo raspada. Pitanje je koliko dugo može trajati odvojena skakavčeva antena.

"Za ovu smo studiju izradili uređaj koji može produžiti funkcionalnost antene do 12 sati. Ovo je bilo dovoljno za ovaj rad, ali možemo razviti dodatne metode koje će ga produljiti ako bude potrebno", kazao je profesor Maoz.

U drugom budućem radu, kažu istraživači, planiraju robotu za mirise dati navigacijsku sposobnost kako bi se mogao dovući do izvora mirisa.

Još je rana faza da se razgovara o komercijalizaciji, ali tim ima velike vizije, Maoz kaže da su već u razgovorima s raznim vladinim, kao i komercijalnim subjektima.

"Priroda je puno naprednija od nas, pa bismo je trebali iskoristiti. Princip koji smo pokazali može se koristiti i primijeniti na druga osjetila, kao što su vid i dodir. Na primjer, neke životinje imaju nevjerovatne sposobnosti otkrivanja eksploziva ili droga; stvaranje robota s biološkim nosom moglo bi nam pomoći u očuvanju ljudskog života i identificiranju kriminalaca na način koji danas nije moguć. Neke životinje znaju otkriti bolesti, samo nebo je granica", zaključuje profesor Maoz.