Nauka
0

Ispod površine Titana krije se okean

Sarajevo-x.com
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Postoji vjerovatnoća da se veliki okean vode i amonijaka krije duboko ispod površine Titana, intrigantnog, narandžastog mjeseca planete Saturn, odranije poznatog po svom debelom pokrivaču oblaka i gustoj atmosferi, otkrivaju naučnici.

Astronomi nisu direktno posmatrali okean. Svemirska letjelica Cassini je vršila ispitivanja rotacija Titana i pomjeranja na području njegove površine, na osnovu kojih su uslijedili zaključci da je moguće da se okean nalazi 95 km ispod površine, prenosi Reuters.

Titan je Saturnov najveći mjesec i drugi najveći u solarnom sistemu, tek nešto manji od Jupiterovog mjeseca Ganymede.

Raniji rezultati istraživanja su pomogli stručnjacima da ustanove 50 lokacija, koje uključuju jezera, kanjone i planine na površini Titana. Posljednji podaci radara su istraživačima ukazali na pomjerenja reljefne površine planete u omjeru od 30 km.

Prema mišljenju naučnika, pomjeranje Titanove kore se može povezati sa vjetrovima u atmosferi. Međutim, veća pomjeranja reljefne građe Titana se mogu objasniti samo odvajanjem kore od jezgra posredstvom djelovanja sila okeana ispod površine planete.

Atmosferu Titana čine azot sa elemetnima ugljikovodika koji mu daju karakterističnu narandžastu boju. Atmosfera se sastoji od jedinjenja koja su postojala u Zemljinoj primordijalnoj atmosferi, ali Titan sadrži i više hemijskih jedinjenja kao što su metan i etan.

“Titan je jedna od sličnijih planeta Zemlji, ukoliko nije i najsličnija po reljefnim oblicima u solarnom sistemu, a uz to ima Zemlji najsličnije vremenske uslove”, izjavio je Ralph Lorenz, istraživač laboratorija primijenjene fizike pri Univerzitetu Johns Hopkins u Laurelu, Maryland.

“Mnogo je hladnije na Titanu nego na Zemlji, ali isti procesi kao što su specifična formacija oblaka i kiše se odvijaju na Titanu, s osnovnom razlikom što umjesto vode u procesima učestvuje tečni metan”, zaljučio je Lorenz.

Za Titan se smatra da ima stotine puta više tečnog ugljikovodika od svih poznatih rezervata nafte i prirodnog gasa na planeti Zemlji zahvaljujući kišama ugljikovodika, koji se nakuplja u udubljenjima koja formiraju jezera i dine.