Drevne ogrlice, kao pokloni koji su razmjenjivani i na velikim udaljenostima, iza sebe kriju priču o društvenim mrežama starim 30.000 godina.
Istraživači su naišli na ovo otkriće, u Lesotu, maloj planinskoj državi okruženoj Južnoafričkom Republikom, koja je zbog svoje nadmorske visine i vodnog bogatstva hiljadama godina služila kao odlično mjesto za lov.
Pronađeni ostaci, pružaju dokaze o životu na ovim prostorima od prije 85.000 godina kada su lovci-sakupljači ovo područje koristili kao sklonište tokom klimatskih promjena.
Uprkos brojnim otkrivenim artefaktima, ne postoje dokazi o tome da su nastali u tom području jer nojevi, koji ne žive na većim nadmorskim visinama, nikada nisu naseljavali Lesoto.
Današnje zajednice lovaca-sakupljača, poput onih iz pustinje Kalahari, koriste nakit napravljen od ljuski nojevih jaja kako bi ustanovili i održali prijateljstvo s drugim sličnim grupama. Proces nosi naziv "hxaro", odnosno uspostavljanje veza između zajednica, otkriva jedna od novijih studija. S vremenom, riječ "hxaro" postala je sinonim za izradu nakita od ljuski nojevih jaja, kao i za poklon uopće.
Budući da običaj razmjene ovih predmeta seže daleko u prošlost, istraživači su željeli otkriti korijene ove "društvene monete", tačno vrijeme njenog nastanka, kao i udaljenosti na kojima je razmjenjivana.
Nakit je testiran metodom "analize stroncij izotopa“ kako bi se otkrilo tačno mjesto porijekla ljuski, odnosno mjesto gdje su jaja izležena.
U velikoj mjeri slična radioaktivnom datiranju, kojim se analizira nivoe razgradnje određenih elemenata tokom vremena, ova analiza temelji se na određivanju "stroncija-87", koji nastaje razgradnjom elementa "ribidijum-87", protokom vremena.
Za starije oblike stijena, poput onih granitnih, utvrđeno je da sadrže veći nivo stroncija od mlađih stijena poput bazalta. Kada životinje pasu travu u okolini tih stijena, stroncij postaje dio njihovih tkiva.
Lesoto se nalazi u središtu bazena Karoo, geološke formacije s bazaltom u središnjem dijelu i prstenovima starijih stijena koje se protežu i do udaljenosti od 1000 km. Kako CNN navodi, istraživači su izmjerili raspon do kojeg sežu izotopi stroncija dostupni u toj regiji na temelju njihove prisutnosti u zemlji i uzorcima vegetacije. Uz to, koristili su i muzejske eksponate, ispitujući caklinu sa zuba glodavaca. Njihova je analiza otkrila da 80 posto nakita nema porijeklo s uzvišenja u Lesotu.
"Ovi artefakti dospjeli su u ovo područje s velike udaljenosti. Najstarija ogrlica iz našeg uzorka ima treću najvišu vrijednost izotopa stroncija, tako da spada među najegzotičnije", kaže arheolog Brian Stewart, stručnjak za razdoblje paleolitika
Njegova analiza pokazala je da ogrlica nije dospjela do mjesta na kojem je pronađena s udaljenosti manje od 325 kilometara, a da je moguće da je napravljena od lovaca-sakupljača, čija je zajednica bila udaljena i svih 1.000 kilometara.
"Ljudi su iznimno društvena bića i običaj dijeljenja informacija koje su bile korisne za preživljavanje među zajednicama lovaca-sakupljača seže i do 30.000 godina unazad", nastavlja Stewart.
"Ogrlice od ljuski nojevih jaja i drugi nakit izrađivan na ovaj način predstavljaju neku vrstu Facebook i Twitter "lajkova" iz kamenog doba, potvrđujući veze između partnera koji obavljaju ove razmjene, dok ujedno služe i kao upozorenje drugima na status tih međusobnih odnosa", dodaje on.
Stewart također smatra da su ovi predmeti razmjenjivani tokom razdoblja klimatskih promjena u razdoblju od prije 25.000 do 59.000 godina. Uz pomoć ovih predmeta, oni su se okretali jedni prema drugima, dok su se vremenske prilike pogoršavale kako bi tako dijelili i objedinjavali resurse za preživljavanje, a moguće je da su ovakve geste upravo i spasile ljudski rod od izumiranja.
"U razdoblju od prije 50.000 godina, klima na Zemlji prolazila je kroz nevjerovatna kolebanja, tako da ne čudi da su upravo u to vrijeme nastali ovi običaji među tadašnjim stanovništvom. Ovakve mreže razmjene korištene su i za dobivanje informacija o raspoloživim resursima, stanju zemljišta, životinjama, biljkama, drugim zajednicama, kao i za sklapanje brakova", zaključuje Stewart.
Urnebesne reakcije u Srbiji zbog prekida prenosa Eurosonga: Baby Lasagnu porede s folkerom
