Dok spavate, ovi iznimno sićušni beskičmenjaci "partijaju" na vašem licu

Riječ je o demodeks grinjama koje ne možete vidjeti, niti osjetiti. Na cijelom tijelu su svakoga od nas i manje su od tačkice. Naime, to su sitni beskičmenjaci, čija je dužina od 0,4 do 0,15 milimetara. Žive u vanjskim dijelovima dlakinog folikula i hrane se njegovim masnim sadržajem.

"Dok spavamo, grinje izlaze i veoma su sretne. Razmnožavaju se, posjećuju rođake, hodaju nam po licu. Čim se probudimo, vraćaju se u pore", ukazala je Alejandra Perotti, vanredna profesorica biologije beskičmenjaka na britanskom Univerzitetu Reading.

Nemojte se bojati zbog toga jer su nam grinje, kako je navela, češće prijatelji nego neprijatelji. Naime, kako je objasnila, one su te koje nam čiste pore dok im nudimo melatonin. Melatonin je hormon koji nastaje u koži i koji nas uspavljuje, ali grinjama daje vitalnu energiju. Grinje su evoluirale kako bi izbjegle ultraljubičaste zrake Sunca, koje lako uništavaju njihovu DNK.

Lice obično ima do pet grinja po centimetru kvadratnom i jedino ih je moguće vidjeti pod mikroskopom. Ukoliko vam imunološki sistem oslabi, mogu se previše razmnožavati, što uzrokuje kožna i očna oboljenja.

Kada grinje uzrokuju probleme

Richard Locksley, profesor medicine na Univerzitetu California u San Franciscu, istakao je da pretjerano razmnožavanje demodeks grinja može za posljedicu imati demodikozu. Prema njegovim riječima, imunodeficijentne osobe ili osobe oslabljenog imuniteta, među kojima su stariji ili oni na kemoterapiji, podložniji su demodikozi i mogu imati upalni odgovor na grinje i bakterije koje koloniziraju njihov organizam.

Napomenuo je na to da nije u potpunosti jasno zašto neki dobijaju upalu uzrokovanu grinjama, ali se zna da divlje životinje nemaju nikakve bolesti uzrokovane grinjama dok mačke i psi imaju. Smatra da je možda kada smo došli u drugačije okruženje i način na koji smo evoluirali, tj. genetska mutacija ugrozila naš imunološki put.

Roberto Ricardo-Gonzalez, vanredni profesor dermatologije na Univerzitetu California u San Franciscu, podsjetio je na to da se upala može manifestirati kao rozacea, akne, suhoća i perutanje kože, posebno na obrazima, kapcima, čelu i naborima, gdje se može nakupljati masnoća. Da bi utvrdili da li demodeks grinje uzrokuju iritaciju kože, kako je obrazložio, dermatolozi mogu uzeti uzorak s kože i pogledati ga pod mikroskopom.

Cory Lappin, optometrista iz američke savezne države Ohio, naveo je da ljekar tokom rutinskog pregleda očiju može provjeriti da li postoji voštana nakupina jaja demodeks grinja. Kod pacijenata s infekcijom očnih kapaka, ova nakupina je često uzrok suhoće, svrbeža i gubitka trepavica.

Prevencija i liječenje

Većina zdravih odraslih osoba ne mora paničariti zbog demodeks grinja.

"Većina ljudi uopće ne zna da ima grinje i to bi trebalo tako ostati. Mogli biste sebi nanijeti više štete tražeći probleme. No, ako imate problem, prvo biste trebali razgovarati s ljekarom", sugerisao je Locksley.

Lappin i Ricardo-Gonzalez su preporučili redovnu higijenu prije spavanja, što podrazumijeva korištenje blagog sredstva za čišćenje lica da bi uklonili nečistoće i višak masnoće s lica. Nadalje, to podrazumijeva skidanje šminke s očiju i vještačkih trepavica.

Ricardo-Gonzalez je onima s kožom sklonom aknama savjetovao da jednom ili dva puta sedmično noću koriste retinol. Napomenuo je na to da je umjerenost ključna u njezi kože prije spavanja. Važan je i redovan i kvalitetan san kako bi se spriječilo prekomjerno lučenje sebuma, masne tvari koja je hrana za grinje.

Ricardo-Gonzalez je naglasio da dermatolog za liječenje od demodikoze može propisati ivermektin kako bi se broj grinja smanjio. Međutim, nije se moguće u potpunosti riješiti grinja.

Danas su tu, sutra ih nema?

Za demodeks grinje se smatra da se prenose kontaktom s majkom ubrzo nakon rođenja. No, Perotti i njen istraživački tim su 2022. otkrili da ova stvorenja prolaze kroz dugoročnu evolucijsku smrt.

"Kada postoje organizmi izloženi simbiotskom životu, to dovodi do genetske erozije, tj. gubitka gena tokom vremena. Predviđamo da će se to nastaviti do te mjere da će grinje nestati", ukazala je Perotti.

Kako je navela, bez predatora, vanjskih prijetnji ili konkurencije, demodeks grinje nisu pod selekcijskim pritiskom. S obzirom na to da se prenose kontaktom između srodnih ljudi, onda im nedostaje genetska raznolikost. Nije poznato koliko dugo će trajati to izumiranje, ali za Perotti to nije razlog za slavlje ili tugu jer će se ljudi vjerovatno prilagoditi tome da im demodeks grinje budu manje potrebne dok budu izumirale.

Istakla je da se dugo loše govorilo o grinjama, da su okrivljene za mnoge probleme, ali da je stvarni problem kada imunitet oslabi, a ne same grinje. Kako je poručila, trebali bismo ih smatrati svojim pratiteljima, piše CNN.