Tvrdnje naučnika
11

Darwin je bio upravu, ljudski govor je nastao iz pjesme ptica

Klix.ba
"Zvuci koje proizvode ptice predstavljaju najbližu analogiju ljudskom jeziku", pisao je Charles Darwin u svom djelu "The Descent of Man", a naučnici sa MIT-a sada tvrde da je Darwin bio na pravom putu. Smatraju da je ljudski govor nastao iz pjesme ptica i informativnog izražavanja primijećenog kod mnogih životinjskih vrsta, piše Daily Mail.

"Ova slučajna kombinacija aktivirala je ljudski govor", smatra Shigeru Miyagawa, profesor lingvistike na MIT-ovom Odjelu za lingvistiku i filozofiju.

Miyagawa smatra da postoje dva sloja u svim ljudskim jezicima: izražajni sloj koji uključuje promjenjivu organizaciju rečenica, i leksički koji se odnosi na samu srž sadržaja u rečenici.

Na osnovu analize životinjske komunikacije, Miyagawa smatra da cvrkutanje ptica najviše podsjeća na izražajni sloj ljudskih rečenica. Kratke audioporuke primata, sa druge strane, predstavljaju leksički sloj.

U jednom trenutku, prije 50-80 hiljada godina, ljudi su spojili ova dva tipa izražavanja u jedinstvenu jezičku formu.

Ovakve adaptacije postojećih struktura poznate su prirodnoj historiji, primijetio je profesor Robert Berwick, također sa MIT-a.

"Kada nešto novo evoluira, vrlo često je izgrađeno od starih dijelova. To smo toliko puta vidjeli tokom evolucije. Stare strukture mogu samo malo da se promijene, ali to im omogućava nove drastične funkcije", tvrdi Berwick.

Kako bi se objasnila razlika između leksičkog i izražajnog sloja može se koristiti rečenica: "Todd je vidio kondora". Vrlo lako se mogu stvoriti brojne varijacije ove rečenice, poput: "Da li je Todd vidio kondora?".

Ovo premještanje elemenata dešava se u izražajnom sloju i omogućava nam da dodamo kompleksnost i postavimo pitanje. Međutim, leksički dio ostaje isti, budući da uključuje iste osnovne elemente: subjekt, predikat i objekt.

Ptice nemaju leksičku podlogu. Umjesto toga, one pjevaju naučene melodije – cijela pjesma ima jedno značenje, bilo da je u pitanju poziv na parenje, odbrana teritorije ili nešto treće.

Ljudi, sudeći prema istraživačima, kombiniraju ova dva sistema. Možemo komunicirati samo putem ključnih informacija, poput primata, ali također, posjedujemo i melodički kapacitet i sposobnost da kombiniramo dijelove našeg jezika.

Upravo ta sposobnost omogućila nam je da generiramo naizgled beskrajan niz značenja u našim jezicima.

Istraživači, poput Darwina, također smatraju da su ljudi prvo imali sposobnost da pjevaju, a zatim su integrisali specifične leksičke elemente u te pjesme.