{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH bogata rijetkim vrstama vodozemaca: Prenjski daždevnjak se kreće noću, ivanjski rovaš nečujan

18.3.2018. u 15:57
339
66
BiH bogata rijetkim vrstama vodozemaca: Prenjski daždevnjak se kreće noću, ivanjski rovaš nečujan
339
Adnan Zimić je magistar biologije koji se od djetinjstva bavi proučavanjem vodozemaca i gmizavaca. Bez straha hvata zmije i druge gmizavce u svrhu proučavanja, a dane najčešće provodi na nepristupačnim planinskim mjestima kako bi otkrio više podataka o vrstama u BiH koje su vrlo rijetke i ugrožene.
Potpredsjednik je Udruženja ATRA koje se bavi očuvanjem i zaštitom ugroženih vrsta gmizavaca i vodozemaca, a trenutni fokus im je prenjski daždevanjak kojeg istražuju od 2013. godine.

Kako Zimić kaže, to je noćna životinja o kojoj se gotovo ništa ne zna, a živi na nepristupačnim mjestima (alpske livade iznad 1.700 metara nadmorske visine). Također, istražuju i endemsku vrstu čovječiju ribicu kojom je BiH izuzetno bogata.

"Vrsta prenjski daždevnjak je otkrivena na planini Prenj, tako je i dobila ime, a predstavlja endemsku vrstu Dinarida. Istraživanje prenjskog daždevnjaka zahtijeva dugo hodanje, backpacking i kampovanje na otvorenom. Pored toga, Udruženje je učestvovalo u projektu zaštite čovječije ribice u saradnji s Hrvatskim herpetološkim društvom Hyla. Čovječija ribica (lat. Proteus anguinus) je endem podzemnih slatkovodnih staništa dinarskog krša. Cilj projekta je bio ustanoviti rasprostranjenost vrste u BiH i odrediti populacije na kojima se može vršiti monitoring. Ljudima nije poznata činjenica da je BiH jedna od najbogatijih zemalja po nastanjenosti čovječije ribice", rekao je Zimić.

Od svih vrsta koje izučava najzanimljiviji mu je ivanjski rovaš (lat. Ablepharus kitaibelii). Riječ je o najmanjem evropskom gušteru koji se kreće poput zmije.

"Njegovo prisustvo je vrlo teško odrediti jer se kreće nečujno. Stari literaturni podaci su ukazivali na njegovo postojanje u BiH i zbog toga smo ga aktivno tražili u posljednjih nekoliko godina. Nakon velikog broja iscrpljujućih izlazaka na teren pronađen je 2017. godine. Nažalost, došli smo do zaključka da je populacija vrlo mala, ugrožena i izolirana od svih ostalih te faktički živi u 20 kvadratnih metara", rekao je Zimić.

Ističe kako su sve ove životinje dodatno bitne jer predstavljaju centralnu kariku i najbitniju vezu u mrežama ishrane. Indirektno utječu na brojnost drugih organizama, da njih nema bilo bi previše insekata i sitnih glodara, a premalo ptica i velikih sisara.

U ovom lancu bitne su i zmije, a u našoj zemlji žive tri vrste koje su otrovne: mali šargan (Vipera ursinii), šarka ili veliki šargan (Vipera berus) i poskok (Vipera ammodytes).

"Opasan po zdravlje čovjeka može biti samo poskok, mada su smrtni slučajevi vrlo rijetki. U suštini ujedi se dešavaju najčešće ako stanete ili sjednete na zmiju. Tako da je jedini vid zaštite da malo pazite dok hodate, a detaljno pregledate mjesto na koje ćete sjesti dok boravite u prirodi. Inače, zmije se plaše ljudi i uvijek bježe od nas, tako da nema pretjerane brige. Začudili biste se koliko je neke zmije teško uhvatiti", kaže Zimić.

Ukoliko budete imali tu nesreću da vam zmija uđe u kuću, Zimić poručuje da uvijek možete zvati nekog iz Udruženja ATRA te da će je njihovi članovi premjestiti na sigurno mjesto.

Ovaj mladi naučnik koji je na putu da postane doktor nauka, izučavanjem se bavi profesionalno već pet godina i do sada je objavio više od 20 radova iz herpetologije, koautor je jedne knjige i izlagao je na simpozijima i kongresima. Također, dobitnik je dva granta Fondacije Rufford koja se bavi upravo očuvanjem prirode i životinja.

"Ovu vrstu nauke sam prihvatio još kao student, jer je BiH 'hotspot' evropske bioraznolikosti, a nije nimalo istražena. Vodozemci i gmizavci su bioindikatori očuvanih ekosistema, nemam strah hvatati ove životinje, volim raditi na terenu i biti okružen prirodom. Još od djetinjstva sam hvatao guštere i bio fasciniran njihovim izgledom i ponašanjem", kazao je Zimić.

Ističe kako biologija u BiH nažalost nije popularna, čak ni među studentima koji studiraju na ovom odsjeku.

"Nažalost, biolozi ne shvataju da treba početi graditi sebe i aktivirati se na polju interesovanja još od ranih studentskih dana", kazao je.

U nastavku svoje karijere planira se fokusirati na polje genetike i kriptičnih vrsta (vrste koje su izgledom iste, a genetički mnogo različite).

"Aktivnije ću raditi na procjenama veličina populacija ugroženih vrsta. Rezultati toga će pokazati da li je došlo do promjena u veličini populacija i da li one teže izumiranju te kojom se brzinom ti procesi dešavaju", kazao je Zimić.

U okviru udruženja nastavlja rad i na ostalim projektima, procjeni distribucije i statusa zaštite panonskog krestastog vodenjaka (lat. Triturus dobrogicus), ekološkoj i genetičkoj analizi potočne žabe (lat. Rana graeca), metamorfoznom paradoksu žabe češnjarke (lat. Pelobates fuscus) itd.

Zahvaljujući istraživanjima vrsta Udruženje ATRA danas ima bazu od više od 3.000 unosa koja može poslužiti svim naučnicima, studentima i učenicima u istraživanjima.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Koju aplikaciju za dopisivanje najčešće koristite?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: