Period rimske vlasti
20

Arheolozi u Jerusalemu otkrili veliki dio akvadukta starog 2.000 godina

F. H.
Foto: Emil Aljam / Antiquities Authority)
Foto: Emil Aljam / Antiquities Authority)
Najduži kontinuirani dio jerusalemskog drevnog akvadukta otkriven je u Givat Hamatosu, objavila je u ponedjeljak izraelska uprava za antikvitete.

Dio antičkog akvadukta, dužine oko 300 metara, otkriven je tokom arheoloških iskapanja na tom području prije planiranog razvoja naselja od općine Jerusalem. Općina planira izgradnju škola.

Također je otkriven niz antičkih novčića, uključujući novčić kovan u vrijeme Prvog jevrejsko-rimskog rata.

Direktori iskapanja Uprave za antikvitete dr. Ofer Shyam i Ruth Cohen napominju da je jerusalemski akvadukt izgrađen kako bi zadovoljio rastuće potrebe drevnog grada za vodom.

"U kasnim danima Drugog hrama, grad Jeruzalem značajno je narastao. Hram je ponovno izgrađen i voda koja je tekla u cjevovodima i cisternama više nije bila dovoljna za hiljade hodočasnika i stanovnika. Potrebna je voda da se iz daljine dovede u grad", kazali su naučnici.

Dakle, kako bi zadovoljili rastuću potrebu Jerusalema za vodom, Hasmonejci, a potom i kralj Herod, izgradili su dva akvadukta do Jerusalema. Jedan od akvadukta, "Gornji akvadukt" usmjeravao je vodu u gornji grad, koji je danas Jevrejska i Armenska četvrt Starog grada. Drugi, "Donji akvadukt", dovodio je vodu u Hram.

Akvadukti su bili izvanredna inženjerska dostignuća, a svaki je prelazio otprilike deset kilometara od Betlehemskih izvora odakle je voda izvirala do Jerusalema.

"U temeljima akvadukta iz dana Desete legije, pronašli smo oko 25 novčića razbacanih na relativno jednakim udaljenostima. Po našem mišljenju, to nije bilo slučajno: prilično je sličan današnji običaj, gdje se tamo stavljaju novčići za sreću", rekli su Shyam i Cohen

Također je u infrastrukturi akvadukta pronađen novčić iz doba Drugog hrama koji je kovan oko 67.-68. godine, tokom Velikog jevrejskog ustanka, inače poznatog kao prvi od tri židovsko-rimska rata.