Istraživanje je rađeno u augustu prošle godine po nalogu Općine Centar, a Institut za arheološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Sarajevu je obavio prospekciju lokaliteta Vranjače kako bi vidio da li tu postoji arheološki potencijal i iz kojeg perioda, te koliko je to povezano s obližnjim lokalitetom Debelog brda.
"S obzirom da je još iz austro-ugarskog perioda Debelo brdo poznato kao arheološki lokalitet, kada je tamo pronađen arheološki materijal iz bronzanog doba, gradinsko naselje i posebno grčki uvozni materijal iz mikenskog perioda, mi smo se odlučili da zahvatimo čitav prostor između Debelog brda i Zlatišta, ne samo onaj prostor koji je predmet potencijalne izgradnje, već da utvrdimo kompletno stanje. Ono što smo potvrdili je srodnost materijala koji pripada uglavnom glasinačkoj kulturi bronzanog doba i onog koji je pronađen na lokalitetu Debelog brda", kazao je voditelj tog instituta doc. dr. Adnan Kaljanac.
Po njegovim riječima, tu se sada može govoriti o jednom širem kompleksu.
"Debelo brdo je bilo gradinsko naselje kako je već poznato u literaturi. Međutim, veći dio populacije živio je u naselju otvorenog tipa na lokalitetu Vranjače", rekao je Kaljanac.
Izvještaji o tim radovima su predati Općini Centar, Komisiji za nacionalne spomenike BiH, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i drugim nadležnim institucijama, a nalaze se i u biblioteci Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Arheolozi se nadaju nastavku radova na ljeto. Kaljanac kaže da su već u pregovorima sa Općinom Centar kako bi se obavilo sistematsko istraživanje zbog značaja lokaliteta, posebno što je vezan za Debelo brdo koje je poznato već stotinu godina.
"Arheološki lokaliteti su uvijek atrakcija ako se gleda iz turističkog ugla, naročito ako imate nešto što je staro oko 4.000 godina", zaključio je Kaljanac.
