Američki astronomi dobili novi teleskop za lov na tamnu materiju

Riječ je o njemačkom radioteleskopu DSA-2000 promjera pet metara, koji je zvanično stigao u opservatorij Fan Mountain Univerziteta u Virginiji u SAD-u.

Nakon tri sedmice putovanja preko Atlantika i delikatnog trosatnog transporta viljuškarom uz jednosmjernu stazu, instrument se sada ustaljuje u svojoj ulozi najnovijeg lovca na tamnu materiju.

Svemir je prenaseljeno mjesto, ali većina ostaje skrivena. Astronomi znaju da tamna materija postoji, jer njena gravitacija vuče galaksije poput nevidljive uzice, ali odbija reflektirati, apsorbirati ili emitirati svjetlost.

"Svemir se sastoji od čestica. Jednu od ovih čestica nazivamo 'tamna materija' i to je namjerno provokativno. Ne znamo šta je to, ali djeluje gravitaciono, utičući na svemir na način koji se može detektovati. Međutim, ne interaguje sa svjetlošću na isti način kao protoni, neutroni i elektroni. Ne možemo vidjeti tamnu materiju očima ili svjetlošću, ali je možemo vidjeti gravitacijski", rekao je Brad Johnson, vanredni profesor astronomije.

Da bi premostili ovaj jaz, Johnson i njegov tim traže aksione. To su hipotetičke čestice koje se ponašaju kao tamna materija. One su "duhovi u mašini kosmosa". Ove čestice je teško pronaći, ali postoji trik. Djelovanje velikim magnetom pretvara ih u "mikrotalase", koje stručnjaci zapravo mogu izmjeriti.

Umjesto da pokušavaju izgraditi gigantski magnet na Zemlji, tim UVA traži najveće magnete u prirodnom svijetu, a to su neutronske zvijezde.

Neutronske zvijezde su ultra gusti ostaci masivnih eksplodiranih zvijezda, koje posjeduju titanska magnetska polja koja djeluju kao kosmička zamka.

Astronomi vjeruju da su ovi kosmički magneti savršena mjesta za pronalaženje aksiona, koje je inače gotovo nemoguće otkriti.

Kada nevidljivi aksioni lebde kroz ova snažna polja, čestice se transformišu u slabe signale, posebno signale raspada aksiona.

DSA-2000 je jedinstveno podešen da "uhvati" ove specifične signale, omogućavajući astronomima da otkriju inače nevidljive čestice.

"Znamo gdje se nalaze neke neutronske zvijezde, tako da ih možemo posmatrati. Također ih možemo tražiti na mjestima na kojima bi trebale biti, s obzirom na naše razumijevanje formiranja zvijezda. To je kao pecanje. Ne možete vidjeti sve ribe, ali možete pretpostaviti gdje su ako dovoljno dobro poznajete jezero“, rekao je Johnson.

Putovanje teleskopa do vrha bio je podvig ručne preciznosti. U pratnji postdiplomskih studenata i istraživača koji su hodali pored kako bi se izbjeglo nagnuto drveće i viseće vinove loze, antena se kretala "polako i nježno".

Grant Jefferson Trusta od 249.850 dolara pokreće misiju, pretvarajući ovaj hardver u visokotehnološki izviđač za nepoznato. Fokusirajući se na poznate populacije neutronskih zvijezda, tim se nada da će nevidljivo pretvoriti u mjerljivo zujanje mikrovalnih podataka.

Ako misija uspije, ovaj teleskop će ići dalje od jednostavnog posmatranja kako bi identificirao misteriozne sile koje povezuju svaku zvijezdu i galaksiju.