Zanimljivosti
21

Slovenski medvjedi spavaju kao da su na Aljasci, a ne u Evropi

FENA
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
Medvjedi koji žive u Sloveniji ponašaju se atipično u odnosu na te zvijeri u drugim zemljama te zimi vrlo često odlaze iz brloga u potrazi za hranom, pokazalo je istraživanje što su ga stručnjaci za obnovljive šumske resurse Biotehničkog fakulteta u Ljubljani objavili u naučnom časopisu Journal od Zoology.

"Naši medvjedi manje vremena provedu u zimskom snu od stranih medvjeda, često se bude i odlaze iz brloga, te se u njega ponovo vraćaju", kazao je za ljubljanski list "Dnevnik" Miha Krofel s Biotehničkog fakulteta koji je sarađivao u istraživanju o ponašanju medvjeda u slovenskim šumama i planinama.

U opsežnom istraživanju tokom kojeg su pomoću telemetrijskih ogrlica pratili kretanje 17 medvjeda u različitim dijelovima Slovenije, stručnjaci su ustanovili da ženke u brlogu prosječno provedu 82 dana, a mužjaci samo 57 dana, što je znatno manje nego u drugim zemljama s medvjeđom populacijom.

Usporedba sa sličnim istraživanjima na području Sjeverne Amerike i Euroazije pokazala je da slovenski medvjedi u brlogu zimi provedu znatno kraće vrijeme od ostalih te da se često bude i traže hranu.

Zimi se slično "slovenskim kolegama" ponašaju jedino medvjedi na otoku Kodiak na Ajasci. Došlo se do zajedničkog zaključka da je razlog atipičnog ponašanja medvjeda u Sloveniji i na Aljasci sličan - tokom spavanja postanu gladni, a ne žele trošiti zimske rezerve.

Na Kodiaku medvjedi veći dio zime mogu loviti losose, a glad zna probuditi i slovenske medvjede jer im "zamiriše" kukuruz koji lovci planski ostavljaju na hranilištima u šumi ili seljacima ostane neobran na njivama.

Slovenske medvjedice u brlogu zimi provedu 45 posto vremena manje nego prosječne evropske, a mužjaci spavaju čak 56 posto manje nego što bi se očekivalo s obzirom na geografsku širinu Slovenije, utvrđeno je u istraživanu.

Istraživanje je imalo i praktični cilj jer se nastoji utvrditi kako učinkovito regulirati medvjeđu populaciju na ograničenom habitatu s mnogo ljudskih naselja, zbog čega ponekad dolazi do opasnih susreta medvjeda i čovjeka.

Stručnjaci za šumske resurse preporučuju da se broj hranilišta zimi smanji ili da se takav način hranjenja životinja potpuno zabrani jer su zaključili da manje spavanja i više hrane kod medvjeda povećava spolnu aktivnost i rodnost, a sadašnji brojno stanje medvjeda od oko 500 jedinki ionako se ocjenjuje kritičnim, zbog čega se svake godine lovcima dopušta odstrijel desetak ili više medvjeda.