Pogledajte kako je izgledao sarajevski aerodrom 80-ih kada je doživio i najveći procvat
Aerodrom je tada izgledao znatno drugačije nego danas, uređen u tipičnom stilu za taj period.
Upravo su 80-te godine bile značajne za razvoj sarajevskog aerodroma i civilnog zračnog prometa.
Naime, kandidiranjem Sarajeva za Zimske olimpijske igre 1984. (ZOI ‘84), javlja se potreba za proširenjem osnovnih kapaciteta Aerodroma: produženje postojeće piste, izgradnja nove paralelne rulne staze, novog terminala i objekta Službe kontrole letenja s novim kontrolnim tornjem.
Uporedo se traže mogućnosti za instaliranje nove R/NAV opreme, kako bi se smanjili operativni minimumi za operacije zrakoplova i time povećala frekvencija procedura slijetanja i polijetanja. Ova zahtjevna ideja pretočena je u stvarnost prije samog početka ZOI ‘84. Pista je produžena za 150 m. Osposobljena je nova rulna staza, proširena operativna platforma. Instalirana je kompletna nova rasvjeta piste, prilaza i rulnica, nabavljena planirana R/NAV sredstva (tri VOR-a i novi ILS), i na kraju izgrađena nova veoma funkcionalna zgrada aerodromskog terminala.
Terminalna zgrada dobila je sve sadržaje koji su uobičajeni na međunarodnim aerodromima. Time se Aerodrom Sarajevo svrstao u najopremljenije aerodrome u ovom dijelu Evrope. Tehnološki i kadrovski bio je potpuno spreman dočekati početak Igara.
Tokom Igara i nešto prije samog početka promet je intenziviran, tako da se dnevno obavljalo između 50 i 70 aviooperacija.
Do početka agresije na BiH promet se povećava. U tome je poseban doprinos lokalne čarter aviokompanije AIR COMMERCE, koja je od oktobra 1991. do marta 1992. godine prevezla više od 40.000 putnika.
Agresija i zvanično na neki način počinje okupacijom Sarajevskog aerodroma, koji zaposjeda jedinica bivše JNA. U noći između 4. i 5. aprila 1992. godine JNA — pripadnici Vazduhoplovne akademije iz Rajlovca — zauzima Aerodrom i drži ga u svojim rukama do polovine juna. Tada ga predaje srpskim paravojnim jedinicama, koje preuzimanjem Aerodroma počinju opću pljačku i uništavanje opreme, radionavigacijskih sredstava i svega ostalog što se nije moglo transportirati prema Beogradu i teritorijama pod srpskom kontrolom.
Nastaje tužni period. Potpuno se obustavlja bilo kakvo civilno letenje.
Od aprila 1996. dijelom Aerodroma upravljaju civilne vlasti BiH. Od tog momenta počinje borba za vraćanje Aerodromu Sarajevo prave funkcije — civilnog zrakoplovstva. Dio polovne opreme doniran je Aerodromu, sanirana je sortirnica i pretvorena u improvizirani terminal. Radnici nakon kratke obuke u Turskoj zauzimaju svoja dugo očekivana radna mjesta.
Sarajevski aerodrom otvara se 15. augusta 1996. godine za civilni promet. Taj događaj značio je ostvarenje najvećeg sna svih zaposlenih.
Odmah po otvaranju Aerodroma, Croatia Airlines uspostavlja vezu između Sarajeva i Zagreba, a turska kompanija Top Air između Sarajeva i Istanbula. Do kraja te godine, Aerodrom Sarajevo ostvario je promet od 26.000 putnika i bio je u Bosni i Hercegovini jedini aerodrom u funkciji civilnog zrakoplovstva. Saniraju se sve manevarske površine, tehnički objekti aerodroma i objekat kontrole letenja s kontrolnim tornjem.
Danas aerodrom ima oko 400 uposlenih i promet veći od 600.000 putnika na godinu, s više od 7.000 aviooperacija i prijevoz više od dva miliona kilograma cargo roba.
Ručak iz jedne tave: Isprobajte recept za kremastu i hranjivu toskansku piletinu
Hrvatski voditelj snimio parodiju na pobjednički nastup s Eurosonga, reagovao i sam Nemo
