Od malih nogu slušate o ovim slavnim historijskom osobama, a one možda nisu ni postojale
Kao ljudska bića, zadivljeni smo pričama iz davnina i legendama o velikim ljudima i njihovim pothvatima, ali uglavnom smo svjesni što je plod nečije mašte, a što je činjenica. Isto se, pak, ne može reći za pojedina imena koja vežemo za historijske osobe. Mi, zapravo, ne možemo potvrditi njihovo postojanje, ali ni u potpunosti ga opovrgnuti.
Vjerovanje u ovih pet ljudi opstaje i danas zahvaljujući njihovim poznatim imenima i navodnim djelima. Jedino što još ne znamo sa sigurnošću jesu li zaista postojali. Možda, ipak, žive samo u priči.
Likurg
Zapamćen je po tome što je od starogrčkog grada-države Sparte stvorio najsnažniju vojnu silu antičkog svijeta. Prema predaji, živio je između 7. i 9. stoljeća prije Krista. Bio je zakonodavac. Uveo je niz propisa kojima su regulisana različita pitanja života u Sparti, od braka i seksa, do raspolaganja imetkom i brige o djeci. Njegov najpoznatiji doprinos je možda agoga, rigorozni višegodišnji trening namijenjen da od dječaka stvori neustrašive ratnike.
Iako ne postoji sumnja da su ove reforme primijenjene u Sparti, historičari i dalje nemaju čvrste dokaze koji svjedoče o postojanju Likurga. Stvar je u tome što Spartanci nisu bili skloni zapisivanju tamošnjih događaja pa većina onoga što znamo o njihovom poznatom vođi potiče iz nerijetko kontradiktornih izvora. Povrh toga, mnoga zbivanja u njegovom životu mitskog su karaktera. Prema jednom vjerovanju, Likurg je samog sebe izgladnio do smrti te je tako moguće da je on bio samo figura nalik božanstvu koju su Spartanci izmislili radi samoveličanja.
Homer
Ne samo da se spori istinitost događaja o kojima govore Ilijada i Odiseja, već se i samo postojanje njihovog navodnog tvorca dovodi u pitanje. Pojedini historičari smatraju da najveći pisac antičke Grčke možda uopće nije postojao, a ako i jest, svakako nije sam napisao poznate epove.
Na njegovo postojanje baca sumnju i činjenica da ne postoje konkretni zapisi koji bi posvjedočili o njegovom životu. Vjeruje se da je rođen na otoku Hiosu između 7. i 8. stoljeća prije Krista i da je bio slijep. Zbog nedostatka pouzdanih dokaza, mnogi historičari smatraju da su Ilijada i Odiseja djela grupe autora ili da su zbirke priča prenošenih usmeno s koljena na koljeno. Postoji mogućnost da je Homer osmišljen kao figura koja bi obuhvatila sve ove narodne predaje.
Pitagora
Svima nam je urezan u sjećanje Pitagorina teorema sa časova matematike, ali nije pouzdano ko je zaista bio njen imenitelj. Prema pojedinim navodima, Pitagora je živio između 5. i 6. stoljeća prije Krista. Zapamćen je kao filozof i matematičar, dok je za suvremenike predstavljao duhovnog oca svojevrsnog kulta opsjednutog numerologijom i reinkarnacijom duše.
Ne postoje čvrsti historijski dokazi koji svjedoče o zbivanjima iz njegovog života. Postoji vjerovanje da su ideje i matematičke formule koje mu se pripisuju, zapravo, djelo njegovih sljedbenika, takozvanih pitagorejaca. Predaje o njemu koje su opstale nerijetko su isprepletane s mitom i natprirodnim pojavama. Prema jednoj priči, posjeduje pozlaćeno bedro, dok je u drugoj opisan kao sin boga Apolona. Sve i da jest postojao, vjerojatno nije bio zaslužan za poučak koja nosi njegovo ime. Postoje dokazi koji govore u prilog tome da su ga drevni Egipćani preduhitrili.
Kralj Arthur
Bio je zaštitnik Camelota i jedan od najpoznatijih vladara u historiji. Ipak, historičari mahom vjeruju da je stvaran koliko i legendarni Mač u kamenu. Odvažni Arthur je, prema predaji, zaustavio saksonsku najezdu na Britaniju, što se dogodilo u 5. ili 6. stoljeću. Usprkos tome što je, navodno, osvojio dvanaest bitaka, ime mu nije zabilježeno u jedinom sačuvanom zapisu o tom ratu. Štaviše, prvi je put u cijelosti opisan tek u 9. stoljeću.
I pored toga što je priča o viteštvu kralja Arthura izmišljena, historičari vjeruju da je njegov lik temeljen na stvarnoj osobi, dok je jedan od najvjerovatnijih kandidata rimski vojskovođa Lucije Artorije Kast, piše History.
Robin Hood
Srednjovjekovni folklor Evrope ne bi bio isti bez avantura Robina Hooda. Je li razbojnik iz Sherwoodske šume, koji je krao od bogatih i davao siromašnima, zaista postojao ili je u pitanju plod nečije jako bujne mašte? Njegovo se ime prvi put spominje u pjesmama i baladama 14. i 15. stoljeća. Robin se u pisanoj predaji opisuje kao pripadnik razbojničke bande koji se pobunio protiv šerifa od Nottinghama. Iako u većini priča potječe iz naroda, u pojedinim se navodi da je plemić. Čak i prisutnost Maid Marian i fratra Tucka varira ovisno o navodima.
Usprkos ovim nepodudarnostima, povjesničari su stoljećima pokušavali pronaći dokaz o postojanju Robina Hooda, ali bezuspješno. Prema najpoznatijoj predaji, bio je sljedbenik kralja Rikarda Lavljeg Srca. Drugi ga, pak, ističu kao pripadnika Vitezova Templara. Istinu možda nikada nećemo saznati. Što se tiče hestoričara današnjice, oni Robina Hooda i njegovu družinu smatraju srednjovjekovnim mitom nadahnutim pričama o otporu potlačenih.
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
