Iranci širom svijeta proslavljaju Novruz, praznik kojim se slavi dolazak proljeća

Kako nam je kazala Elza Hasanamidžić iz Iranskog kulturnog centra Sarajevo, koji spada u red institucija koje svake godine u posljednjoj trećini marta upriliče prigodan program povodom Novruza, ovaj praznik se danas slavi u osam zemalja svijeta među kojima su, između ostalih, Afganistan, Azerbejdžan i Turska.

"Novruz je praznik koji iranski narodi širom svijeta obilježavaju u čast dolasku proljeća, tj. slave prelazak iz hladnog vremena u toplo, završetak zime. Neki od običaja koji su se održali do danas podrazumijevaju generalno čišćenje kuće i dvorišta prije dolaska proljeća. U taj proces čišćenja su uključeni žene i muškarci, mladi i stari, a osim pospremanja doma i dvorišta, ljudi također čiste ulice i trgove", istakla je Elza Hasanamidžić.

Ona dodaje kako je neizostavna i kupovina hrane i nove odjeće prije samog dolaska Novruza, kako bi se u najljepšem obliku dočekala Nova godina. Ona također ističe kako je ovaj blagdan u potpunosti u znaku prirode, kulture i religije.

"Jedno od najspecifičnijih obilježja Novruza je postavljanje posebne trpeze koja ima naziv 'Sofre Haftsin'. Ovo u prijevodu znači da se na stolu nalazi sedam stvari u čijem je nazivu prvo slovo 'S', svaka sa svojom simbolikom. Među tim stvarima nalazi se povrće, a tu ubrajamo i proklijalu pšenicu, ječam, leću i kukuruz. Zatim imamo crvenu jabuku, plod divlje masline, poseban začin dobijen iz suhih listova masline, halvu dobijenu iz proklijalog zrna žita, bijeli luk, bobičasto voće, sirće, a uz ove obavezne elemente na stolu se treba naći i zumbul (simbol rađanja prirode), kovanice (simbol bogatstva), svijeća (simbol prosvjetljenja i dugog života), ogledalo (simbol samorefleksije), ofarbana jaja (simbol plodnosti) te zlatna ribica (simobol života)", dodala je Hasanamidžić.

Osim svih nabrojanih elemenata, Elza Hasanamidžić ističe kako se na stolu na dan samog praznika treba naći Kur'an ili neka druga sveta knjiga ili spis s obzirom na to da je ovo praznik koji obilježavaju svi iranski narodi, bez obzira na religijsku pripadnost. Isto tako, pored neke od svetih knjiga, na stolu se treba naći i neka zbirka poezije, najčešće Hafizov "Divan", Firdusijeva "Šahnama" ili Rumijeva "Mesnevija".

"Jedan od vrlo važnih običaja vezanih za Novruz jeste i posjećivanje rodbine i prijatelja. Dakle, za vrijeme ovog praznika Iranci se međusobno posjećuju i on počinje tako što se najprije obilaze najstariji članovi familije pa tek onda ostali. Naravno, poslije toga slijede uzvratne posjete. Za vrijeme ovih posjeta se zajednički objeduje, a interesantno je da svaki grad, svaka regija ima posebne običaje i specifična jela. Također, bitno je istaći da mladi povodom Nevruza posjećuju starije, dok stariji prilikom tih istih obilazaka daruju mlade. Otprilike 13 dana nakon obilježavanja dolaska Nove godine Iranci porodično izlaze u prirodu gdje objeduju, tj. upriliče neku vrstu piknika", objašnjava Hasanamidžić.