Omiljeno TV lice
135

Oliver Mlakar: Nakon 30 godina mučenja postao sam dobar voditelj

Piše: E. Ljubčić
Foto: K. S./Klix.ba
(Foto: K. S./Klix.ba)
Legendarni TV voditelj Oliver Mlakar, kojeg javnost najviše pamti po popularnim kvizovima "Kolo sreće" i "Kviskoteka" te čuvenoj rečenici "Točno, ali nepotpuno", nedavno je boravio u Sarajevu. Već 16 godina je u penziji, no s obzirom na to da njegova popularnost nije splasnula ni nakon toliko godina Oliver se u nekoliko navrata vraćao na male ekrane.

U narednom periodu gledat ćemo ga u reklami za začin Vegedor, koju je snimao u glavnom gradu BiH.

"Neko vrijeme nisam bio u Sarajevu i drago mi je da sam opet tu. Uvijek sam srdačno dočekan, pa i sada, i uvijek se dobro osjećam u Sarajevu. Ovog puta sam tu zbog reklame za novi stari proizvod, Vegedor začin za jelo koji sadrži više povrća i manje soli. To je pohvalna inicijativa, jer ljudi danas previše sole jela i jedu previše soli", rekao nam je Oliver.

Pet desetljeća televizijske karijere

Šarmantan, profinjen, elokventan i izrazito vitalan i u devetoj deceniji života, Oliver je za Klix.ba govorio o 50 godina dugoj televizijskoj karijeri, ali i penzionerskim danima koje sa suprugom Dunjom provodi u okolini Samobora.

"Mnogo sam radio i bio sam veoma opterećen. Puno sam putovao, bio vezan raznim terminima i pod konstantnim stresom. Volio sam taj posao i rado sam ga radio, ali nije bilo jednostavno, jer on ostavlja trag na čovjeku. Mislim da je dobro kada se čovjek može malo opustiti i sam sebi odrediti neke termine, a ne da te drugi stalno tjeraju nekim bičem. Danas živim drugačiji život, hvala Bogu televizija i stalni angažmani su iza mene pa imam malo više vremena za sebe. Međutim, vidim da me ljudi još uvijek mnogo vole i cijene pa mi je drago kada povremeno nešto napravim", rekao je Mlakar.

Od njegovog povlačenja s televizije i odlaska u penziju do danas prošlo je 16 godina, a ljudi njegove i mlađe generacije i dalje ga prepoznaju te zaustavljaju na ulici udjeljujući mu komplimente.

"Iz toga vidim da je ono što sam radio ostavilo traga. Ta 'Kviskoteka' je bila jedinstven proizvod, emisija je imala veliki krug gledtelja i znam da su četvrtkom navečer, kada je emitovana, ulice bile prazne. Bili smo veoma popularni i mislim da je to bio posljednji pravi kviz znanja. Nakon toga je došla poplava raznih igara s nekim nagradama te je postalo dovoljno da znaš koja rijeka teče ispod Savskog mosta da bi dobio ne znam kakve novce. U ono vrijeme je trebalo nešto znati, selekcija je bila stroga i takmičari su uistinu znali mnogo", prisjetio se.

O voditeljskom poslu danas

Dodao je kako se nakon "Kviskoteke" na televizijama zemalja bivše Jugoslavije nikada nije pojavio sličan kviz.

"Ne znam da li bi to danas uopće prošlo, jer ipak se danas gleda na komercijalu. Ubijaju kvizove velikim blokovima reklama pa ljudi gube interes. Sve je ubrzano i svodi se na neki show, nema tu pravog iskonskog znanja", rekao je.

Objašnjava nam kako je u voditeljskom poslu, kojem je posvetio čitav radni vijek, najteže imati korektan odnos prema sudionicima i naglašava kako voditelji danas često griješe jer, umjesto da budu uviđavni, pristojni i nenametljivi, sebe stavljaju u prvi plan.

"Prema sudionicima treba biti umjeren, možda malo i povučen. Ljudi to znaju cijeniti i možda je to neka tajna uspjeha u ovom poslu", rekao je.

Legendarni TV voditelj smatra da je danas mnogo lakše baviti se voditeljskim poslom.

"Danas mnogi postaju voditelji nakon samo nekoliko sati rada na televiziji. Nekada nas je bilo mnogo manje i morali ste se mnogo truditi i biti ambiciozni da biste nešto postigli. Recimo da sam ja nakon 30 godina mučenja postao dobar voditelj. Danas imate mnogo televizija i čim dođe neka mlada ljepotica proglase je zvijezdom. Da bi bio dobar voditelj nije dovoljno biti mlad i lijep, treba mnogo raditi na sebi i učiti, jer to je zaista jedna vrsta zanata za koji je potrebno vrijeme", pojasnio je dodajući kako veliki potencijal vidi u radu Tarika Filipovića.

"Čini mi se da se on dobro instalirao u taj dio posla. Dobro radi, ljudi ga vole, a kritičari hvale", rekao je.

Radio posao koji voli

Oliver Mlakar je nesuđeni profesor francuskog i italijanskog jezika, koji se televizijskim poslom počeo slučajno baviti. Priča nam kako je imao mnogo ambicija, ali kako nikada nije požalio što se cijelog života bavio voditeljskim poslom, jer je na kraju ipak radio posao koji voli.

"Kada je čovjek mlad on ne zna gdje bi se smjestio, pa sam tako i ja imao raznih ambicija. Sve je propalo kada sam se prijavio na jednu audiciju i postao spiker na Radiju Zagreb. Nakon što je u Zagrebu pokrenuta i televizija, čitao sam vijesti, najave i dnevnike. Uslijedile su emisije, festivali i javne priredbe koje je televizija prenosila", prisjetio se.

Generacije su odrastale i uz "Male tajne velikih majstora kuhinje sa Stevom Karapandžom", kultnu emisiju koju je Mlakar vodio vješto prezentirajući gledaocima specijalitete najpoznatijeg kuhara bivše Jugoslavije.

"Uz Karapandžu sam radio mnogo kulinarskih emisija i bilo mi je zanimljivo, ali nikada nisam imao talenta za kuhanje. Dolazio sam kući i govorio supruzi da ću ja napraviti ručak, ali to nikada nije ispalo dobro pa sam odustao. Mislim da kulinarstvo nije jednostavno, to je prije svega jedno umijeće koje mnogo cijenim. Nikada se u tome nisam profilirao, ali sam uz kuhare uvijek dobro prolazio. Uvijek sam dobijao dobar zalogaj", prisjetio se.

Godinama već živi na porodičnom imanju u Samoboru gdje je prije tridesetak godina napravio malu kuću i gdje danas uzgaja patuljaste šnaucere.

"Ti mali psići su moj hobi i moj drugi život. Dunja i ja rado putujemo, izlažemo ih na velikim kinološkim izložba širom Evrope i pobjeđujemo. U tome uživamo i to nas tjera dalje", rekao je Mlakar na kraju razgovora za Klix.ba.