"Pankrti" obilježili 30 godina od prvog koncerta

"Kada smo počeli, svirali smo samo za svoj užitak, a sve ostalo bili su sporedni efekti. Uspjeli smo jer smo bili dio svjetskog punk-pokreta koji se nije mogao zaustaviti. Punk je bio zadnji veliki prijelomni trenutak u povijesti rock' n' rolla", izjavio je pjevač "Pankrta" Peter Lovšin na izložbi kojom su otvorene svečanosti povodom njihova prvog koncerta u gimnastičkoj dvorani ljubljanske gimnazije Moste-Polje 17. listopada 1977. godine.

Pankrti su osnovani iste godine kad i zagrebačko "Prljavo kazalište" i riječki "Paraf", a s njima su ponekad i nastupali na zajedničkim koncertima u Sloveniji i Hrvatskoj, ali i drugim dijelovima nekadašnje zajedničke države na koju se postupno širio novi glazbeni trend sa zapada, kojega nisu odobravali domaći konzervativni političari i kritičari.

Dok su samo "skidali" stvari "Clasha" i "Sex Pistolsa", još je nekako i išlo, ali kad su izdali albume "Lublana je bulana" i "Dolgcajt" s društveno angažiranim tekstovima, tadašnji partijski moćnik Franc Popit izjavio je da glazba Pankrta izaziva fizičku i duhovnu lijenost kod mlade generacije i da "pljuju" po socijalizmu, sjećaju se "Pankrti".

U glazbenim su krugovima, međutim, od samoga početka naišli na odobravanje, a izuzetak je bio negativni osvrt koju je na njihovu glazbu u tadašnjem tjedniku Teleks objavio Dimitrij Rupel, današnji ministar vanjskih poslova. Rupel je u tekstu ocijenio da njihovi nastupi vrijeđaju građansku uljuđenost i pozvao na "ignoriranje" punk glazbe. Ipak, uz muziku "Pankrta" odrasle su generacije slovenske "mladine", pa i mnogi današnji političari, a prije deset godina, u povodu dvadesete godišnjice prvog koncerta Pankrta, spomen-ploču u gimnastičkoj dvorani, gdje su prvi put nastupili, postavio je osobno tadašnji ministar kulture Jožef Školč.