{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Medijskom pismenošću protiv manipulacije: Samo educirana javnost prepoznaje istinite informacije

21.9.2017. u 17:36
9
23
Medijskom pismenošću protiv manipulacije: Samo educirana javnost prepoznaje istinite informacije
9
Medijskom pismenošću protiv manipulacije: Samo educirana javnost prepoznaje istinite informacije
Foto: Arhiv/Klix.ba
Kako je postalo sve teže kontrolisati medije, posebno internet i društvene medije koji su, pored svih pozitivnih aspekata, ponekad izvor lažnih i poluistinitih informacija, sve više se naglašava važnost medijske pismenosti koja podrazumijeva osposobljavanje građana da razumiju medijske poruke, selektuju ih i u skladu s tim određuju koje od njih će utjecati na njihovo rezonovanje i dalje donošenje odluka, a koje ne.
U organizaciji Fondacije Evens u Sarajevu je danas počela Druga konferencija Media Meets Literacy posvećena medijskoj pismenosti. Monique Canto Sperber, članica odbora Fondacije rekla je kako je izuzetno važno što se ova konferencija organizuje u Sarajevu, jer se u ovom dijelu Evrope treba raditi na razbijanju medijskih monopola te razvoju medijskog diverziteta.

"Živimo u svijetu u kojem su internet i društveni mediji osnovni izvor informacija i jako je važno da korisnici mogu prepoznati kvalitetan sadržaj. Željeli smo organizovati ovu konferenciju u ovom dijelu Evrope kako bi novinari, medijski specijalisti i edukatori razmjenjivali iskustva i razvijali kritičko mišljenje koje je bitno kad su u pitanju mediji. Zalažemo se za to da svi imaju pristup činjenicama i da na osnovu njih formiraju svoje mišljenje", rekla je Canto Sperber.

Jedna od učesnica konferencije bila je i profesorica univerziteta na Rhode Islandu i stručnjakinja na polju medijske pismenosti Renee Hobbs. Ona je govorila o posljedicama medijski nepismenih građana. Smatra da su ogromne posljedice medijske nepismenosti i po pojedinca i po društvo, jer kada javnost ne razumije kako mediji funkcionišu, prave loše izbore, biraju smeće umjesto kvalitetnog sadržaja i ne znaju kako njihovo korištenje društvenih medija doprinosi kompanijama kao što su Facebook, Amazon i Microsoft. Medijske nepismene osobe prihvataju stereotipe, a nasilje posmatraju kao normalno ponašanje i misle po uzoru na obrazac "mi nasuprot njih". Jedna od najgorih posljedica jeste što medijski nepismena javnost ne može koristiti svoju moć i građansko pravo kako bi stvorili pravedno i demokratsko društvo.

Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba


"Edukacijom u medijskoj pismenosti može se boriti protiv toga, počev od vrtića, jer djeca u toj dobi mogu naučiti da su fotografije slike stvarnosti, a ne sama stvarnost. Djeca u dobi od sedam ili osam godina mogu prepoznati stereotipe na televiziji i u filmovima, razumijevajući da stereotipi nisu stvarnost, već da ograničavaju naše shvatanje složenog ljudskog bića. U osnovnoj školi djeca već mogu učiti da njihovi izbori prilikom korištenja društvenih medija imaju stvarne posljedice i da se ne radi o igri. Srednjoškolci uče o tome kako su medijske poruke o medicini, nauci i zdravlju poruke koje predstavljaju tek jednu tačku gledišta. Medijska pismenost nas uči da su sve medijske poruke selektivne i nepotpune i da su tek jedna od nekoliko tačaka gledišta. Na fakultetu studenti mogu učiti o medijskoj ekonomiji i načinima na koje informacije cirkulišu u političkom i ekonomskom kontekstu. I kao zadnja karika, roditelji rade na medijskoj pismenosti svoje djece tako što im pomažu da umjereno koriste društvene medije", rekla je Hobbs i navela kao primjer mnoge američke škole u kojima medijska pismenost nije poseban predmet već je integrisana u sve druge predmete.

Izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo Maida Muminović smatra da je, u vrijeme kada se javnost bombarduje informacijama, od velike važnosti da ta javnost zna prepoznati pravu vijest i kvalitetno novinarstvo, jer, kako kaže, jednom kada je vijest objavljena na internetu, bila tačna ili netačna, postaje viralna i nezaustavljiva je. Jedino što bi moglo zaustaviti utjecaj lažnih informacija jeste obrazovan pojedinac koji zna prepoznati da ta vijest nije vrijedna pažnje, daljeg dijeljenja, emotivnog angažiranja niti donošenja odluke na osnovu takve vijesti.

Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba


"Naš obrazovni sistem obuhvata jako malo iz oblasti medija. Ono što se uči u školama o medijima vrlo je ograničeno i potpuno neadekvatno za današnje vrijeme postistine i lažnih vijesti. Trebamo ugraditi medijsku pismenost u nastavne planove i programe i edukovati nastavni kadar koji to može predavati", rekla je Muminović.

Naša sagovornica iz Mediacentra je naglasila i da, pored obrazovanja koje je ključno, veliku ulogu u ovom procesu imaju i sami mediji kao proizvođači vijesti. Oni se, smatra Muminović, trebaju osvijestiti i raditi na tome da urednici i novinari odgajaju publiku koja zna konzumirati pravo novinarstvo i dobre vijesti.

Ona se nada kako će konferencija dati podstrek za ozbiljnije korake u medijskom opismenjavanju bh. javnosti.

Konferencija se održava 21. i 22. septembra i okuplja 250 profesionalaca iz polja medija i informatičke pismenosti iz institucija, nevladinih organizacija, medija i akademskih institucija iz cijelog svijeta. Teme sesija i inspirativnih prezentacija bit će pitanja vizije budućnosti medija i informatičke pismenosti i promocija dobrog novinarstva te razvoj novih tehnologija za očuvanje demokratije.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Hoćete li gledati novu "Audiciju"?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: