34 djela
22

U Tuzli otvorena izložba koja obnavlja raskinute veze u Srebrenici

Piše: A. K.
Foto: D. Z./Klix.ba
(Foto: D. Z./Klix.ba)
Izložba djela koja su nastala za vrijeme treće Međunarodne likovne kolonije Srebrenica večeras je otvorena u galeriji Kristijan Kreković u Tuzli.

Tuzlanskim ljubiteljima umjetnosti predstavljena su 34 djela rađena različitim tehnikama, a kroz koja su prikazane ljepote Srebrenice.

Autori umjetničkih djela na ovakav način žele obnoviti raskinute veze u Srebrenici.

"Glavni cilj izložbe i kolonije je da govoreći o našoj franjevačkoj historiji u Srebrenici, govorimo i o mogućnostima za dijalog, mir i pomirenje. Svi smo zaduženi da obnovimo sve ono što je bilo lijepo u Srebrenici. Srebrenica nije samo genocid, stradanje, smrt i ono što nije dobro, jer kroz djela pokazujemo da tu ima života i budućnosti i do toga nam je posebno stalo", rekao je organizator srebreničke likovne kolonije fra. Joso Oršolić.

Tokom večerašnjeg otvorenja postavke rečeno je i da se u Srebrenici pokušava oživjeti franjevački međunarodni centar za dijalog, mir i pomirenje koji je izuzetno potreban toj sredini.

"To je Srebrenici sada najpotrebnije, a i nama kao franjevcima koji smo tamo došli 1291. godine. Međunarodna likovna kolonija, franjevačka škola te sedmične svete mise na kojima molimo za obnovu duhovnih i materijalnih ruševina jer ih je tamo mnogo, svima su veoma značajne", istakao je Oršolić.

Večeras je u Tuzli predstavljeno i djelo umjetnika Dejana Durakovića koji je prisustvovao otvorenju postavke.

"Svi umjetnici koji su se odazvali koloniji su ljudi dobre volje. Cilj nam je pružiti ruku svim ljudima koji žele razgovarati, posebno onima koji imaju ožiljke svih stradanja koja su se dogodila u Srebrenici i njenoj okolini. Tamo smo došli, radili i pokušali vratiti mir i dobru volju u te ljude", dodao je Duraković.

Umjetnica Kristina Ćavar o Međunarodnoj likovnoj koloniji Srebrenica je napisala da je jedino umjetnost dovoljno snažna da poveže raskinuto i da rasvijetli puteve koji vode u svjetliju budućnost.

"Preobražava ranjenog čovjeka u novog čovjeka s novim pogledom. Tamo gdje su prisutne duboke i nezacijeljene rane umjetnost može obaviti uskrslim svjetlom i donijeti ozdravljenje zajednice i samoga mjesta", navela je Ćavar.