Aktivniji razvoj kulture
143

Tuzlanski umjetnici dobijaju novi zakon: Za istaknute ličnosti doživotne novčane nagrade

A. K.
Dio ansambla Narodnog pozorišta u Tuzli u predstavi "Posljednja ljubav Hasana Kaimije" (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Dio ansambla Narodnog pozorišta u Tuzli u predstavi "Posljednja ljubav Hasana Kaimije" (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Umjetnici iz Tuzlanskog kantona do kraja godine bi trebali dobiti novi zakon, koji će dati vjetar u leđa razvoju kulture, oblasti na margini u BiH. Novim zakonom predviđeno je i davanje podsticaja istaknutim umjetnicima u vidu doživotne novčane nagrade.

Kulturni radnici u Tuzlanskom kantonu trenutno djeluju po zastarjelom zakonu koji je usvojen 1998. godine, ali se on u praksi u adekvatnoj mjeri ne primjenjuje, zbog nepostojanja sistemskog uređenja oblasti kulturne djelatnosti te izostanka znatnije podrške i podsticaja u razvoju kulture.

Nadležni navode da je kultura u proteklom periodu u velikoj mjeri bila marginalizirana, zbog čega se pristupilo izradi nacrta novog zakona kroz koji se nastoje jasno i precizno definisati njene djelatnosti u skladu s potrebama sadašnjeg vremena.

Zakon u skladu s rješenjima iz okruženja

Novi zakon se kreira i u skladu s rješenjima koja u oblasti kulture egzistiraju u okruženju te se daju jasne definicije, prava i obaveze svih nosilaca djelatnosti u kulturi, kao glavnih faktora u ostvarivanju razvoja kulture na području Tuzlanskog kantona.

"Imamo stvarnu potrebu da se sistemski urede opći interes i načela u kulturi, da kvalitetnije klasifikujemo djelatnosti u oblasti kulture, odnosno ko su nam to nosioci djelatnosti, ali i da definišemo uslove za rad i obavljanje djelatnosti, misleći na pravne i fizičke osobe. Svakako smo pokušali definisati i registar pravnih i fizičkih osoba u oblasti, jer smo registre koje smo posjedovali, nažalost, izgubili u nemilim događajima tokom 2014. godine, kada su oni zapaljeni", kaže za Klix.ba ministar kulture, sporta i mladih TK Zlatan Muratović.

Finansiranje i podsticaj razvoja kulture posebno su definisani kroz novo zakonsko rješenje, kao i amatersko djelovanje u oblasti kulture. Kako ističe Muratović, pored ustanova i privrednih društava u oblasti kulture, poseban značaj dat je i udruženjima građana te umjetnicima i stručnjacima koji djeluju kao fizičke osobe.

"Definisan je i dokument strategije razvoja kulture i unaprijed utvrđeni kriteriji za sufinansiranje nosilaca djelatnosti kulture. Tu smo prepoznali ključna sredstva u procesu ispunjavanja kulturnih potreba, koja će se realizovati prvenstveno kroz postupak kreiranja, finansiranja i sufinansiranja programa i projekata, čime smatramo da će se kulturna scena znatno ojačati", navodi Muratović.

Ovim zakonom u Tuzlanskom kantonu će prvi put biti definisan pojam umjetnika i stručnjaka u kulturi kao fizičkih osoba. Značajno je i da će se kroz ovo zakonsko rješenje uvesti pojam istaknutog stvaraoca u kulturi, kao posebnog statusa koji će dodjeljivati Vlada TK.

"Taj pojam će podrazumijevati beneficije u vidu ostvarenja prava na doživotnu nagradu u visini jedne do tri prosječne neto isplaćene plaće u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku. To je način da institucionalno riješimo problem istaknutih umjetnika, koji dosad nisu imali takav tretman", naglašava Muratović.

Kada je riječ o podizanju svijesti o značaju kulture, nacrtom zakona je propisano i to da će Ministarstvo kulture, sporta i mladih TK imenovati savjet za kulturu, kao savjetodavno tijelo sastavljeno od umjetnika i stručnjaka u kulturi, koje će pružati podršku prilikom kreiranja zakonskih i podzakonskih rješenja te utvrđivanja različitih politika u kulturi.

Zakon značajan za umjetnike

Novi zakon o kulturi veoma je značajan i za umjetnike koji djeluju na prostoru Tuzlanskog kantona, među kojima su i djelatnici u Narodnom pozorištu u Tuzli.

"Zakonsko uređenje djelatnosti kulture je neophodni minimum da bi se djelovanje kulturnih institucija učinilo što efikasnijim, kako bi se iskoristio puni kulturni potencijal i kako bi se konačno kultura prestala posmatrati kao socijalni slučaj (kojem hronično nedostaje finansijskih sredstava), i počela posmatrati kao stub društva u kojem se čuvaju baština, materijalna i nematerijalna dobra, maternji jezik i slično", kaže za Klix.ba Mirza Ćatibušić, direktor Narodnog pozorišta u Tuzli.

Prema njegovim riječima, postojeća zakonska rješenja, odnosno Zakon o kulturi, Zakon o pozorišnoj djelatnosti i slično, nisu bila adekvatna.

"Društvo u kojem živimo mijenja se veoma brzo, teško je pratiti i implementirati promjene sa zastarjelim zakonskim rješenjima, koje u dobroj mjeri i sputavaju razvoj, s toga je svaka promjena nabolje dobrodošla", smatra Ćatibušić.

Bh. društvo grca u konstantnim političkim krizama, pandemiji, a u posljednje vrijeme i izraženim tenzijama, i kako navodi Ćatibušić, veoma je teško uopšte otvarati diskusiju o kulturi u javnom prostoru.

"Problema je mnogo, a ključ je kreirati sistem koji će biti pošten i pravedan prema kulturi i koji kulturu neće posmatrati kao nešto što troši budžet, već kao bitan faktor koji obogaćuje život i podiže kvalitet življenja", zaključuje direktor Narodnog pozorišta u Tuzli.

Nacrt zakona o kulturi Skupština Tuzlanskog kantona već je usvojila i zaključkom je utvrđena javna rasprava u trajanju od 30 dana. Resorno ministarstvo će provesti ovu proceduru, a prijedlozi i sugestije se dostavljaju na adresu ove institucije do 15. oktobra. Nakon toga će biti sačinjen adekvatan izvještaj te će utvrditi tekst prijedloga zakona koji bi se do kraja godine mogao naći pred zastupnicima u Kantonalnoj skupštini.