Ajanović, koji od 1994. živi u Geteborgu, Švedska, nedavno je u toj zemlji odbranio doktorsku disertaciju iz oblasti filmske animacije. Bosanskohercegovačka javnost ga se sjeća i kao predvodnika i urednika obećavajuće generacije novinara s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina 20. stoljeća te po britkim karikaturama i nagrađenim animiranim filmovima.
Kao autor, Midhat Ajanović je dosad pisao i objavljivao romane na bosanskom, hrvatskom, engleskom i švedskom, a jedan od njegovih eseja o animaciji je preveden i na kineski.
Susret s Midhatom Ajanovićem moderirao je Bojan Zec Filipović, osvrnuši se na brojne interese popularnog Ajana.
Tako je bilo riječi o Našim danima iz perioda kad novinari nisu više samo dio sistema, već i oni koji upozoravaju na anomalije društva.
Bilo je riječi o SFF-u, bh. filmu, ulozi karikature, moći novih medija poput Interneta.
Ajan je pohvalio kvalitet savremenog bh filma, uz opsku da i Film Festival vjerovatno ima nekog udjela u tome, jer nudi informaciju.
Ipak, kad je riječ o bh. filmu, on je istakao da su se svojevremeno iskazale dvije autorske poetike, i to Ivica Matić i Emir Kusturica. Današnji fim, kako je rekao Ajanović, oslanja se na "kusturicizam" i više nego što bi trebalo.
On je također istakao i one koji su se uspjeli oduprijeti tom utjecaju, poput Nedžada Begovića, Namika Kabila, a posebe pohvale upućene su ženama rediteljicama poput Jasmile Žbanić, Aide Begić. Nešto novo, kada je riječ o filmskoj industriji, radi i mladi bh. animator Ivan Ramadan.
Tokom susreta Midhat Ajanović Ajan je u par rečenica promovirao i svoj roman "Jalijaš" te najavio izlaženje novog romana "Salijevanje strave" koji će u izdanju "Enkidua" biti promoviran do kraja ove godine.
Kako je rekao Ajanović, priča o Jalijašu počela je kao ideja za scenarij Šibi Krvavcu, ideja je bila da se napravi film o sarajevskim jalijašima, koji su posao odrađivali vani, a u Sarajevu trošili.
Vremenom to postaje priča koja počinje 70-ih godina, a završava u ratnim godinama.