Intervju / Dino Šaran: Zarobljenici smo loših politika, do ljudi je da ustanu protiv toga

Ovo je njihovo peto studijsko izdanje. Kao stilski i sadržajno raznolik iskorak benda, album "Eter" nastavlja njihovu muzičku evoluciju i donosi novu muziku nakon osam godina.

Uz singlove "Ljudska prava", "Idemo pjesmo" i "Stvoreni od zvijezda" bend je tematski i kontinuirano uveo u novi album kroz slojevitu liriku. "Eter" sadrži deset pjesama, a popis nastavljaju "Mjesec", "Filmski grad", "Western", "Sve te tajne", "Lakše", "Molim te" i "Ostavljena".

Kao cjelina, album pokazuje spoj intimnih i društveno angažovanih tema koje seciraju stanje u društvu. Dino Šaran je autor muzike i teksta, dok aranžman, produkciju i miks albuma potpisuje Alan Omerović. Mastering potpisuje Zlaya Loud, a album je sniman u 5d Studiju u Sarajevu. Sve pjesme je pjevao Dino Šaran, na bubnjevima je Nedžad Mulaomerović, na basu Dejan Ostojić i Emir Jugo na gitari, dok je na klavijaturama Boban Ćosić.

Proces nastanka albuma "Eter" i Šaranov pečat pjesmama

S Dinom Šaranom smo najprije razgovarali o tome da li je nakon osam godina bez studijskog albuma imao osjećaj da publika očekuje "stare" Letu štuke ili su svjesno željeli riskirati i napraviti album koji možda neće svima odmah "leći", ali će trajati duže.

"Tu ima to dvojako pitanje - i ima starih Štuka i nema. Mi smo se zapravo mijenjali iz albuma u album, tako da je svaki album donosio nešto drugo, neki novi zvuk, ali nije donosio novi rukopis. Sve te pjesme pišem ja pa je tako prirodno da je rukopis uvijek jednog autora, a zvukom smo se mijenjali. Nismo imali nikakva očekivanja. Publika je možda imala očekivanja i, koliko mi se čini, da su ispunjena", kazao je.

Letu štuke su oduvijek imale prepoznatljiv autorski zvuk, ali "Eter" djeluje zvučno šire i produkcijski modernije. Pitali smo ga koliko je saradnja s Alanom Omerovićem promijenila način na koji danas "grade" pjesmu u studiju.

"To svakako. Svaki producent je drugačiji, ima drugačiji pristup. I prethodni producenti su imali svoje pristupe i isto se tako mijenjali. Naprimjer, Đani Pervan. Dok sam radio s njim, albumi su se mijenjali postepeno. Alan Omerović je bio inicijator da se počne s radom na novom albumu", rekao je.

Na "Eteru" se osjeti balans između vrlo intimnih trenutaka i društveno angažovanih pjesama. Zanimalo nas je kako danas, nakon toliko godina rada, određuje granicu između lične ispovijesti i društvenog komentara u tekstovima koje piše.

"Ako gledamo dubinski, svi smo mi jedno, bez obzira na razlike i politiku koja nas dijeli i ostale stvari koje su nepogodne za modernog čovjeka pa čak i društvene mreže na neki način. Granica je kod mene prirodna. Nemam odgojeno to", ispričao je.

Videoprodukciju spotova na ovom albumu je, između ostalog, povjerio mladom reperu Kerimu Panjeti, poznatom kao Stoposto. Govoreći o tome koliko mu saradnja s novim umjetnicima mijenja percepciju rada i koliko je teško uskladiti senzibilitete, Dino Šaran je naveo da je tehnologija u posljednjih 20-ak godina jako ubrzala vrijeme i povećala razlike, čak i između "susjednih" generacija.

"Saradnja s Kerimom i njegovim Mukijem i njihovom ekipom, a prije toga s Tarikom Bičom za prvi spot 'Ljudska prava', nam je dobrodošla jer je ova ploča na neki način posvećena mladima, novim generacijama, bez želje da se namećemo novoj generaciji i da pokušavamo biti mlađi nego što jesmo. Jednostavno prenijeti im neke svoje poglede na stvari. Vidim da među mladima ima mnogo onih koji misle svojom glavom", ispričao je.

Na albumu "Eter" često se provlači osjećaj otuđenosti i povratka na tvorničke postavke, posebno kroz motive tehnološke revolucije i društvenog zamora. Na pitanje koliko su tekstovi ovih pjesama zapravo lična ispovijest čovjeka koji se osjeća strancem u savremenom svijetu, a koliko svjesna društvena kritika generacije koja je izgubila sposobnost stvarne komunikacije, odgovorio je:

"Mislim da je negdje 50:50, i jedno i drugo. Uzeo sam sve u obzir. Nekako te stvari proživljavam i na ličnom planu, kao i mnogi od nas, tako da je to sigurno doprinijelo takvom nekom pristupu na ovom albumu".

Navodi da se na prostoru bivše Jugoslavije sprovela masovna pljačka

U tekstovima Dine Šarana često se osjeti sudar između individualne slobode i kolektivne apatije. Misli li da je bh. društvo izgubilo sposobnost zajedničkog djelovanja ili se otpor samo preselio u tiše, manje vidljive oblike?

"Mi smo postavljeni u neku poziciju čekanja zbog same konstitucije ove države, zbog samog, naprimjer, Dejtona, koji se vjerovatno mora mijenjati. Sad, da ne idem u politiku što se tiče Bosne i Hercegovine, ali mislim ni da u regionu, a Boga mi ni u svijetu, nije bolje stanje. Svuda je to tako. Mislim da smo svi kolektivno zarobljenici loših politika, površnih politika, profita, vjerovatno na višim nekim nivoima. Zna se šta i kako, ali mislim da je do ljudi da dignu glavu i da ustanu protiv toga na nenasilan, ali uporan način", smatra.

Sarajevo je nekad važilo za grad jakih individualaca i različitih mišljenja. Danas se čini da ljudi sve više šute kako ne bi bili "otkazani", odnosno izbačeni iz svojih krugova. Na pitanje osjeća li da je društvo postalo manje slobodno nego što mislimo, odgovorio je kako je ono demokratija samo po sebi.

"Mi smo 1990-ih glasali za demokratiju. Međutim, demokratija se gradi. Ne može demokratija preko noći. Ne može se iz jednog sistema koji u biti nije bio demokratski, mada nije ni takva stega ni tiranija kao što neki govore, daleko od toga, ali mi smo iz takvog društva uskočili u demokratiju s potencijalnim konfliktom ozbiljnim koji se i desio. Nakon toga je jedino mogla krenuti pljačka. To je bilo logično, premda je sve to urađeno da bi se sprovela jedna masovna pljačka na teritoriji bivše Jugoslavije od strane struktura koje su, zna se koje su to strukture. To su uvijek strukture koje su ispod zemlje u političkom smislu", rekao je Dino Šaran na kraju razgovora za Klix.ba.