Koliko danas čitamo: Najviše se traži beletristika, a ljubav prema knjizi djeci treba usaditi od rođenja

Voditeljica za rad sa korisnicima Biblioteka Sarajevo Amela Đelilović-Malešević istakla je da u gradskim bibliotekama vlada velika potražnja za knjigama.

“To će potvrditi i naši brojni korisnici koji svakodnevno dolaze u Centralno pozajmno odjeljenje u Mis Irbina 4, naše najveće pozajmno odjeljenje”, kazala je.

U sklopu ovog pozajmnog odjeljenja korisnici mogu koristiti čitaonicu i zatvorena spremišta knjiga, odnosno literaturu koja se ne iznosi iz biblioteke. Kako je pojasnila, riječ je o dijelovima specijalnih i zavičajnih zbirki. Zbog svoje vrijednosti one se koriste isključivo u čitaonici.

Slično je i u ostalim pozajmnim odjeljenjima. Tu se mogu naći slikovnice i edukativni materijali za najmlađe, gradivo za osnovnu i srednju školu i obavezna lektira. Osim toga, mogu se naći i stručne knjige za pripremu ispita i stručnih radova.

"Zadovoljni smo brojem korisnika koji nas posjećuju. To su različite kategorije korisnika, od penzionera, zaposlenih ljudi, srednjoškolaca, osnovaca i tako dalje, s tim da to uvijek može bolje i uvijek može više", rekla je Arijana Pandžo, bibliotekarka i voditeljica odjeljenja Biblioteka Sarajevo.

Beletristika kao bijeg od svakodnevnice

Prema riječima bibliotekarke Arijane Pandžo, najveća potražnja je za beletristikom.

"Danas je takva svakodnevnica da ljudi žele kroz čitanje na neki način pobjeći od lošije svakodnevnice pa traže knjige koje će ih opustiti", kazala je.

Traže se i knjige iz oblasti samopomoći i psihologije, biografije i putopisi.

"Ukoliko ne možete negdje trenutno otputovati, onda kroz knjigu možete putovati gdje god želite", dodala je.

Đelilović-Malešević navodi da osnovci i srednjoškolci uglavnom čitaju lektiru i ono što im nastavnici predstave kao obavezno štivo. Tokom raspusta ipak dolaze i rado čitaju trilere i avanturističke romane. Stariji, ali i mlađi korisnici vraćaju se klasicima bosanskohercegovačke, srbijanske, hrvatske i svjetske književnosti. Veliki je i broj studenata koji ispite spremaju uz literaturu iz biblioteke.

Pandžo smatra da najmlađe treba od samog početka učiti da zavole biblioteku kao prostor. Ne treba je doživljavati samo kao mjesto gdje se uzimaju i vraćaju knjige, nego i kao mjesto za druženje i učenje kroz igru. Dodala je da su mlađe generacije više naklonjene novim tehnologijama, ali da čitanje "bukvalno okružuje" ljude, kroz igrice, portale i novine.

Anela Hakalović, osnivačica dječije knjižare Bajkologija, kaže da odgovornost nije na djeci.

“Djeca čitaju onoliko koliko im odrasli dozvole. Mi smo kreirali svijet u kojem djeci nije lako čitati, gdje nemamo puno kvalitetnih knjiga i gdje su djeci dostupni neki drugi, lakši i zabavniji sadržaji. Onda prebacujemo odgovornost na djecu, kao da bi ona u svijetu prepunom svega što im odvlači pažnju trebala izabrati knjigu. To je nerealno očekivati. Mislim da je odgovornost na nama kao društvu da kreiramo bolje i poticajnije okruženje za čitanje”, kazala je Hakalović.

Prema njenim riječima, navike čitanja razvijaju se već u ranom djetinjstvu pa djeca knjige trebaju imati oko sebe od rođenja. Za početak su to jednostavne slikovnice bez priče, s pojmovima i ilustracijama.

"Čitanje nije prirodno, to je nešto što zaista trebamo usvojiti", rekla je.

Programi za najmlađe

Biblioteke Sarajevo imaju veliki fond slikovnica i knjiga za djecu. Za djecu predškolskog uzrasta, od treće ili četvrte godine, organizuje kontinuirane programe.

Đelilović-Malešević navodi da je biblioteka dugi niz godina imala program "Bebe vole biblioteku" namijenjen bebama koje puze. Riječ je o praksi preuzetoj iz američkih biblioteka, koja se promoviše i u Evropi. Kroz program se mlade roditelje uči da djecu dovedu u poticajno okruženje. Kako kaže, djeci treba čitati od malih nogu i graditi predčitalačke vještine i prije nego što počnu čitati.

Hakalović podsjeća da u mnogim državama postoje kampanje za podizanje svijesti roditelja o važnosti čitanja. U Velikoj Britaniji roditelji su na prvom pedijatrijskom pregledu dobijali slikovnicu. U Hrvatskoj su u kampanju bili uključeni različiti nivoi vlasti, biblioteke i zdravstvene ustanove.

"Uvijek je najbolje kada to dolazi iz sistema, od ljudi kojima vjerujemo, od pedijatra, bibliotekara, škole. Dijete ne može samo odlučiti da će početi čitati, to je odluka koju roditelji moraju donijeti", kazala je.

Digitalni čitači i Mjesec knjige

Đelilović-Malešević ističe da ne treba zanemariti ni digitalne biblioteke i prednosti interneta. Korisnici u Biblioteci Sarajevo pored klasičnih knjiga mogu iznajmiti i digitalne čitače knjiga.

Biblioteka redovno organizuje promocije knjiga za djecu i odrasle, kao i okrugle stolove. Oktobar se obilježava kao Mjesec knjige. Tada biblioteka nastoji zadržati i produbiti saradnju sa osnovnim i srednjim školama i fakultetima. Učenici i studenti u pratnji nastavnika, profesora i bibliotekara dolaze da se upoznaju sa bibliotekom, njenim fondovima i pravilima korištenja.

Godišnja članarina za sva pozajmna odjeljenja iznosi 20 KM i važi godinu dana od dana učlanjenja. Ko se učlani u jedno odjeljenje, može koristiti usluge svih 17 odjeljenja Biblioteka Sarajevo.