{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Stručnjaci traže uspostavu instituta za zaštitu, istraživanje i prezentiranje stećaka

26.7.2016. u 18:39
25
63
Stručnjaci traže uspostavu instituta za zaštitu, istraživanje i prezentiranje stećaka
25
Stručnjaci traže uspostavu instituta za zaštitu, istraživanje i prezentiranje stećaka
Foto: Klix.ba
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici stećci, specifični za Bosnu i Hercegovinu, nedavno su uvršteni na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Ovaj veliki uspjeh u polju kulture trebao bi podstaknuti vlasti i građane da o svom nacionalnom blagu počnu voditi veću pažnju, s obzirom na veliki turistički potencijal koji ovakav uspjeh nosi.
Bosna i Hercegovina je aplikaciju za uvrštavanje nekropola koje sadrže stećke podnijela zajedno sa zemljama okruženja, u kojima se nalazi manji broj nekropola. BiH je nominirala 22 nekropole, od kojih je 20 uvršteno na UNESCO-ovu listu.

Dvije nekropole koje nisu dospjele na listu odbijene su zbog neatraktivnog stanja u kome se nalaze. Jedna je kod Tuzle, a druga na Palama.

Profesor Dubravko Lovrenović, koji je radio na inicijativi uvrštavanja stećaka na Listu, rekao je da nekropola na Palama nije primjereno održavana, da joj lokalna zajednica nije poklonila odgovarajuću pažnju, da su se u njenoj blizini izvodili radovi i sječa šume, te da su putevi koji do nekropole vode provaljeni.

Za nekropolu kod Tuzle Lovrenović je rekao da se ne slaže sa odlukom UNESCO-a, pogotovo stoga što je ta nekropola spojnica sa onima u Zapadnoj Srbiji, ali da BiH tu nekropolu može ponovo nominirati.

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba


"To nije nikakva posebna šteta tim prije što BiH nakon ovoga zaista velikog uspjeha može ponovno nominirati 20, 30, 50 ili stotinu nekropola na Listu svjetske baštine, budući da je tokom šest godina koliko smo mi radili na ovome put za takvo nešto već pripremljen", rekao je Lovrenović.

On je naglasio da država BiH ima obavezu da svoje kulturno dobro, stećke, štiti po najvišim svjetskim standardima, koji su definirani u pravilima UNESCO-a. U suprotnom slučaju, UNESCO ima pravo da spomenike skine sa Liste svjetske baštine.

"UNESCO ima vrlo oštro propisane kriterije kada je u pitanju čuvanje kulturne baštine koja se nalazi na Listi svjetske baštine. Tu BiH neće imati problem sa svojim nekropolama budući da su sve te nekropole uglavnom smještene u prirodnom okruženju. Dakle, nisu izložene nikakvim posebnim rizicima", smatra Lovrenović.

Međutim, Lovrenović misli da bi BiH trebala uspostaviti institut koji će se na multidisciplinarnoj osnovi, sa stručnjacima različitih profila, brinuti ne samo o 20 uvrštenih nekropola nego o svih 3300 nekropola, koliko ih ukupno ima u BiH.

"Najbolje bi bilo da se to uspostavi na državnoj razini, ali zbog naših prilika to je prilično iluzorno. Najrealnija mogućnost bi bila ta, a za to novac postoji, da se to napravi na entitetskoj razini i time bi se uspostavio jedan dugoročan, efikasan i primjeren način zaštite svih 3.300 nekropola odnosno 60.000 pojedinačnih stećaka u BiH", rekao je on.

Lovrenović podsjeća da su ovi nadgrobni spomenici posebnost BiH i da bi se trebali kao takvi predstaviti svijetu.

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba


"Ako pogledate kulturnu kartu Evrope srednjeg vijeka, vi ćete vidjeti da na prostranstvu između Skandinavije i Sjeverne Afrike, i Španije i Rusije, jedino na području srednjovjekovne Bosne i jednog dijela okolnih zemalja postoje u toliko velikom broju kulturna dobra koja predstavljaju nadgrobne spomenike", rekao je Lovrenović.

On smatra da se ove specifičnosti mogu i trebaju iskoristiti za turizam i navodi svijetao primjer Goražda, u kome je dan ili dva nakon što je objavljena odluka UNESCO-a, već pokrenuta lokalna akcija na uređenju prilaznih puteva za nekropolu koja se nalazi u neposrednoj blizini. Lovrenović je mišljenja da su Goraždani na pravom putu da naprave od svog mjesta jednu turističku atrakciju.

Iako bi o nekropolama brigu trebale voditi entitetske vlasti, preko resornih ministarstava, Lovrenović smatra da i kantonalne vlade, pa i općine mogu, uz stručni nadzor, poduzeti određene mjere da se nekropole učine pristupačnijima i atraktivnijima turistima.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: