Povod za večerašnji događaj je obilježavanje 200. godišnjice smrti Mula Mustafe Bašeskije, a zapažanja o njegovom liku i djelu sa posjetiocima je podijelila prof. dr. Kerima Filan sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Pretpostavlja se da je Bašeskija umro 1809. godine u Sarajevu. O njemu znamo samo ono što je o sebi zabilježio u svom Ljetopisu. To djelo napisano je na osmanskom turskom jeziku, a objavljeno u prijevodu na bosanski jezik pod naslovom "Ljetopis". Original tog djela nalazi se u rukopisnom fondu Gazi-Husrev begove biblioteke u Sarajevu.
Bašeskija je u tom rukopisu zabilježio događaje svog vremena koji su se odvijali u Sarajevu i BiH, ljudima koji su tu živjeli, običajima, zanatima i općenito o načinu života u drugoj polovini 18. stoljeća.
Raznolikost sadržaja Bašeskijino djelo svrstava u tzv. medžmuu što je arapska riječ za zbirku. Jedna trećina Bašeskijine medžmue je autorsko djelo što je čini posebnom jer to i nije osobenost takve vrste djela.
Prema dostupnim podacima pretpostavlja se da je Bašeskija rođen 1730. ili 1731. u Sarajevu. Nema mnogo podataka o nivou njegovog obrazovanja, ali se pretpostavlja da je završio zanat. Obrazovanje usavršava tako što sluša predavanja o šerijatskom pravu i astronomiji. Pretpostavlja se i da je imao solidno vjersko obrazovanje o čemu svjedoči podatak da je obavljao funkciju imama u jednoj sarajevskoj džamiji. Podaci potvrđuju da je Bašeskija obavljao i posao javnog pisara zbog čega je iznajmio i dućan u kojem je obavljao taj posao.
Ulomke iz Ljetopisa Mula Mustafe Bašeskije na večerašnjem skupu govorio je glumac Emir Fejzić.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
