|

Sanjin Kodrić: Nacionalna svijest nije nužno znak nacionalizma ili šovinizma

Sanjin Kodrić: Nacionalna svijest nije nužno znak nacionalizma ili šovinizma
466
Piše: Mirza Abaz
28.9.2019. u 15:56
67
komentara
466

dijeljenja
Sanjin Kodrić: Nacionalna svijest nije nužno znak nacionalizma ili šovinizma Foto: D. Ć./Klix.ba
Sanjin Kodrić, univerzitetski profesor, prije šest mjeseci izabran je za novog predsjednika Bošnjačke zajednice kulture Preporod. U intervjuu za portal Klix.ba, profesor Kodrić govori o Danu Bošnjaka koji se danas obilježava, važnosti institucije Preporoda, ali i o nužnosti sadejstva bošnjačkog i bosanskog identiteta.
BZK Preporod je najstarija i temeljna kulturna ustanova Bošnjaka, a njegova tradicija duga je više od jednog stoljeća, tj. od 1903. godine, kada je osnovan pod imenom društva Gajret, s tim što Preporod uključuje i tradiciju društva Narodna uzdanica, koje je osnovano 1924. godine.

Preporod je i golema kulturna organizacija, s više od 60 podružnica – općinskih, gradskih i regionalnih društava širom BiH i u bošnjačkoj dijaspori, diljem svijeta, te praktično djeluje globalno. Iz toga je, govori nam Kodrić, teško ukratko obuhvatiti sve ono što Preporod radi jer radi uistinu puno toga, zavisno od nivoa na kojem se djeluje.

Onda kada je riječ o sarajevskoj matici, Sanjin Kodrić govori da je to središte društva odakle se koordinira rad cjelokupne Preporodove porodice na terenu, ali tu se vode i ključni, temeljni projekti vezani za Bošnjake i njihovu kulturu. Tek primjera radi, on govori da od 1995. godine Preporod objavljuje ediciju "Bošnjačka književnost u 100 knjiga" kao najveći i najreprezentativniji izbor iz bošnjačke književne prošlosti i savremenosti, i to je projekt na čijoj daljnjoj realizaciji trenutno vrlo intenzivno rade, s namjerom da ga što prije završe i tako sistematiziraju i predstave bošnjačku književnost kao cjelinu.

Foto: D. Ć./Klix.ba Foto: D. Ć./Klix.ba


"BZK Preporod je 1996. godine objavio prvi pravopis bosanskog jezika i tako započeo proces njegova afirmiranja i standardiziranja, a što je put kojim ponovo aktivno kročimo naprijed jer briga o bosanskom jeziku jedna je od temeljnih zadaća Preporoda, kako prije, tako i sad, čak baš posebno sad. Preporod je 1997. godine objavio i prvu historiju Bošnjaka, a sad započinjemo raditi i Enciklopediju Bošnjaka jer nacionalna enciklopedija lična je karta svakog naroda – njome svaki narod predstavlja sebe kako samom sebi, tako i drugima. Uz ove i druge slične fundamentalne naučne projekte vezane za Bošnjake i njihovu kulturu i identitet, tu su, naravno, i brojni projekti tzv. 'žive kulture'. Njih će, prema našem planu, u budućnosti biti sve više, u svim oblastima – od likovne umjetnosti i muzike, pa sve do filma, ali i multimedije i kulture za mlade, ne zaboravljajući ni pučku ili narodnu, ni tzv. visoku kulturu. Sve to jesmo mi, i svemu tome mjesto je u Preporodu, ali na najvišoj razini, kako to i dolikuje ovoj ustanovi kulture i njenoj tradiciji", govori na početku Kodrić.

Pored svega ovog i puno toga drugog, on s radošću ističe dogovorenu saradnju s drugim nacionalnim kulturnim društvima i ustanovama, a posebno s HKD Napredak, SPKD Prosvjeta i JKPHD La Benevolencija, kao i s MDD Merhamet i dr.

U Preporodu se razvijala ideja o revitalizaciji imena Bošnjak



BZK Preporod danas svečano obilježava Dan Bošnjaka. To je dan kojim se, zapravo, podsjeća na Prvi bošnjački sabor, kao bošnjački svenarodni skup koji je održan u opkoljenom Sarajevu 27. i 28. septembra 1993. godine. Uz niz drugih važnih odluka, uključujući i jasan stav o odbijanju svake mogućnosti podjele BiH po etno-nacionalnim principima, tom prilikom donesena je i svenarodna odluka kojom su Bošnjaci u upotrebu vratili svoje stvarno, povijesno narodno ime "Bošnjak", ime koje nije, historijski gledano, izmišljeno već se baštini od srednjeg vijeka pa nadalje.

"Iako pod vojnom opsadom agresora, Bošnjaci su se, dakle, tog dana izborili za slobodu svojeg identiteta nakon niza desetljeća negiranja bošnjačkog imena i identitetske samosvojnosti, odnosno nakon višedesetljetnih ideoloških projekata kojima su se Bošnjaci nastojali predstaviti kao tek vjerska, muslimanska zajednica unutar tuđih (veliko)nacionalnih okvira. Bošnjaci su, međutim, stari evropski narod, ekvivalentan po svojem povijesnom utemeljenju svim drugim evropskim narodima, kao i našim susjedima, i upravo to je potvrđeno na Prvom bošnjačkom saboru i povratkom bošnjačkog narodnog imena. U ovim procesima jednu od ključnih uloga imao je upravo BZK Preporod, jer upravo u krugu vezanom za Preporod razvijala se i počela ostvarivati ideja o nužnosti revitalizacije imena 'Bošnjak', pa je sasvim prirodno da baš Preporod obilježava ovaj dan, kao što ga već godinama obilježavaju Bošnjaci širom naše dijaspore. Veza BZK Preporod i Dana Bošnjaka je suštinska, a Dan Bošnjaka dan je i (re)afirmacije bošnjačkog identiteta i kulture, a to nam je i danas itekako potrebno", kategoričan je Kodrić.

Foto: D. Ć./Klix.ba Foto: D. Ć./Klix.ba


Kako je donekle i naznačio, ovaj univerzitetski profesor govori kako je nacionalni razvoj Bošnjaka bio vrlo otežan, a stoga i dosta složen.

"Najjednostavnije govoreći, Bošnjacima se iz ideoloških razloga onemogućavalo da budu to što jesu i što su uvijek bili – samosvojan narod, pri čemu su se Bošnjaci nastojali proglasiti bilo 'Srbima muhamedancima', bilo 'Hrvatima muslimanima', dakle dijelom drugih, tuđih nacija, što Bošnjaci nikad, naravno, nisu bili, pa tako ni onda kad su im se takve etikete izvana nametale. Neki od glavnih razloga za to bile su i pretenzije spram bošnjačke 'etničke mase', ali i teritorijalne pretenzije spram BiH kao jedine domovine Bošnjaka. Negiranjem i svojatanjem Bošnjaka praktično se negirala i svojatala i BiH kao takva. Ovi i ovakvi ideološki projekti intenzivno se odvijaju posljednjih dvjestotinjak godina, a očito je da ni danas nisu dokraja okončani, posebno u nekim slučajevima", objašnjava nam.

Nije moguće danas biti Bošnjak, a sutra to ne biti



Iz prethodno navedenog je, prema njegovim riječima, jasno kakvo je i trenutno stanje Bošnjaka – ono je i dalje teško i složeno, a sve to ostavilo je duboke posljedice i u bošnjačkom samopoimanju, pa i danas neki Bošnjaci, govori on, imaju problema sa svojim identitetom ili je njihov identitet nesiguran i krhak, odnosno opterećen npr. različitim kompleksima i neznanjem o sebi.

"Štošta se u životu, pogotovo danas, može mijenjati, od vjere do spola i obratno, ali čovjek nikad ne može pobjeći od onog što jeste: nije moguće danas biti Bošnjak, a sutra to ne biti jer Bošnjakom se rađa, a ne postaje. Stoga, nacionalna pripadnost ili nacionalna samosvijest nije nipošto nužno znak nacionalizma, pogotovo nije nužno znak šovinizma, niti je to retrogradna pojava, već je u pitanju prirodan i sasvim realan odnos prema onome što pojedinac jeste kao dio nekog kolektiva. Naši su identiteti uvijek i nužno višestruki, a dio tih naših identiteta jeste i nacionalni identitet, i tu ne bi trebalo biti ništa sporno. Uostalom, 21. stoljeće u kulturnoj i društvenoj teoriji već je prepoznato kao stoljeće identiteta, pri čemu danas, u 21. stoljeću, svaki narod svoj identitet njeguje i izražava kroz različite kulturne forme jer samo tako jedan narod može opstati kao narod u globaliziranom svijetu, posebno ako je malobrojan i zbunjen poput Bošnjaka", stava je predsjednik BZK Preporod.

Foto: D. Ć./Klix.ba Foto: D. Ć./Klix.ba


Isto tako, podvlači kako nema ništa sporno u odnosu bošnjaštva i bosanstva – to su, govori, samo različiti aspekti jednog identiteta i govori da se ne treba time dalje zbunjivati. Svaki Bošnjak iz Bosne, baš kao i svaki bosanski Hrvat ili bosanski Srbin, nastavlja Kodrić, istovremeno je i Bosanac u smislu pripadnosti Bosni kao staroj povijesnoj i državnoj činjenici, te ističe kako je siguran da ne postoji nijedan Bošnjak iz Bosne koji nije istovremeno i Bosanac u ovom smislu.

"Međutim, važno je istaći da svi Bošnjaci u nacionalnom smislu nisu nužno i Bosanci jer Bošnjaci su npr. autohton narod i u današnjem Sandžaku, dok su u mnogim drugim sredinama nacionalne manjine i dijasporno stanovništvo, pa Bošnjak iz Sandžaka jeste Bošnjak, ali nije Bosanac. Zato Bošnjacima treba i jedno i drugo – i bošnjaštvo i bosanstvo, barem onda kada je riječ o Bošnjacima u BiH: bošnjaštvom se identificiramo kao pripadnici jednog naroda, bez obzira na državu za koju smo vezani, i tako se uvezujemo s ostatkom našeg narodnog bića ma gdje živjeli, a bosanstvom Bošnjaci u BiH iskazuju svoju vezu s vlastitom državom te potvrđuju svoju vezu s drugim narodima u BiH. Dakle, Bošnjacima u BiH ne treba nikakvo 'konvertiranje' u Bosance jer mi to već jesmo samim tim što je naša zemlja Bosna, baš kao što je to zemlja i naših susjeda, bosanskih Hrvata i bosanskih Srba i drugih naroda i građana koji ovdje žive, a koji su također Bosanci u istom smislu, tj. smislu suštinske veze s državom BiH", zaključuje Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod.
Prijavi grešku


Komentari (67)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...