"Tajna zgošćanskih stećaka"
0

Projekat otkriva ime bana kojem su stećci namijenjeni

FENA
Istraživanja koja je od 23. jula do 13. augusta proveo tim bh. arheologa u Zgošći, mjestu gdje su 1891. otkriveni stećci koji su svojom ljepotom i drugačijim načinom obrade dugo plijenili pažnju i budili zanimanje arheologa i historičara, polučili su mnogim zanimljivim otkrićima i rezultatima.

Kako je istaknuto na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu, na prostoru od 15 puta šest metara koji je otvoren na lokalitetu gdje su nekada stajali zgošćanski stećci pronađeno je 15 novih stećaka te 46 cijelih i odlomaka skeleta.

Istraživanje je vršeno u okviru projekta "Tajna zgošćanskih stećaka" kojem je okosnica snimanje dokumentarnog filma o cijelom toku tog arheološkog jednomjesečnog zahvata. Pokrenulo ga je Udruženje građana "Art-Sef" iz Visokog. Riječ je o stećcima koji su još 1913. godine preneseni u vrt Zemaljskog muzeja BiH.

Voditeljica istraživanja arheologinja Zemaljskog muzeja BiH Lidija Fekeža-Martinović istaknula je da su spomenuti novi stećci te skeleti pronađeni u prvih 40 centimetara površinskog sloja te da je veličina prostora koji je istražen suviše mala za tako značajnu arheološki bogatu lokaciju.

Navela je da su na mjestu gdje je nekada stajao jedan od stećaka - stup ili obelisk pronađena tri groba s tri kvalitetno obrađena sanduka. Tu su otkriveni muški, ženski i dječiji skeletni ostaci te sve upućuje na zaključak da je riječ o porodičnoj grobnici.

Zanimljiv je podatak da je na tom stupu napisana riječ ban, te će utvrđivanjem starosti skeletnih ostataka historičari moći tačno precizirati o kojem je bosanskom banu riječ.

Fekeža je dodala da je jedan od dva zgošćanska stećka težak čak 14 tona, dok je obelisk visok oko dva i po metra. Nekada su stajali jedan nasuprot drugog na udaljenosti od osam metara.

Autor filma i pokretač projekta Ferid Sokolović naglasio je da se projekt realizira u tri faze. Prvu će predstavljati otkrivanje punog naziva na obelisku putem nove tehnologije skeniranja, druga je otkrivanje ostataka ispod stećka i obeliska, dok će treću predstavljati javna izrada replike obeliska od izvornog kamena. Radit će je akademski vajar Samir Sućeska.

Ispitivanje starosti kostiju spomenuta tri skeleta i određivanje DNA na srodnost radit će Institut za genetiku i biotehnologiju. Predstavnik Instituta Damir Marjanović kazao je da skeletni ostaci često ne daju rezultat, što zavisi od njihove očuvanosti. Naglasio je dosadašnja iskustva stručnjaka Instituta na identifikaciji nestalih u BiH, ali i drugim važnim projektima.

Za premijerno prikazivanje ovog dokumentarnog filma čekat će se nalazi obrade svih pronađenih artefakata te utvrđivanje starosti kostiju.