Kultura
0

Predstavljena monografija "Stećci"

FENA
Reprezentativna monografija "Stećci" povjesničara Dubravka Lovrenovića, koja obrađuje tu veliku temu bosansko-hercegovačke kulturne povijesti, predstavljena je danas u Hrvatskom novinarskom društvu.

Urednik knjige Željko Ivanković podsjetio je kako zadnjih 30 godina nije napisana knjiga vezana za stećke, čime je važnost izdavanja te fotomonografije izašle u izdanju sarajevskog RABIC-a, još veća.

U svojoj knjizi Lovrenović govori o vezi stećaka i kulture umiranja, te ono što je također novo, odbacuje pokušaje svojatanja stećaka od "ovih i onih", poručujući da su stećci interkonfesionalni te da pod njima počivaju i katolici, i pravoslavci, i bogumili i dr.

"Steći su najmističniji fenomen srednjovjekovlja na ovom prostoru", rekao je povjesničar Neven Budak izdvojivši kao ekvivalent stećcima pitanje templara na zapadu. Slaže se kako su stećci od kraja 19. stoljeća bili svojatani od političkih stranaka zainteresiranih za BiH, istaknuvši kako je najznačajnija ideja o porijeklu stećaka bila bogumilska. Osim što se obračunava sa zastarjelim pristupima, autor otvara nova pitanja i nove perspektive u istraživanjima.

Kustosica Jasminka Poklečki-Stošić rekla je da prema popisu stećaka iz 1980. na teritoriju BiH postoji oko 60.000 stećaka, u RH oko 5.000, Srbiji 4.000 a u Crnoj Gori oko 2.500.

Zauzela se za novo popisivanje stećaka koji su u posljednjih 20 godina uništeni u ratnim razaranjima, vremenskim utjecajem, a propadali su zbog nemara i nebrige čovjeka. Tokom rata posebno je velik broj stećaka uništen na području Kupresa, kazala je. Iako izgledom umjetnički i arhitektonski privlače poglede i zanimanje, stećci su marginalizirani i prepušteni sebi, kazala je kustosica koja je svojevremeno organizirala izložbu o stećcima u Klovićevim dvorima.

Autor knjige Dubravko Lovrenović govorio je o motivaciji za pisanje te knjige na kojoj je radio tri godine, istaknuvši kako BiH i RH posjeduju kulturološke potencijale koji izlaze iz standardnih okvira. Izlazak knjige poklopio se s projektom za upisivanjem stećaka na UNESCO-ovu listu kulturne baštine, rekao je autor koji je knjigu posvetio Šefiku Bešlagiću, koji je postavio znanstvene osnove za izučavanje bosanskog i humskog mramorja srednjega vijeka.

Uz RABIC nakladnik je i "Nova Stvarnost". Fotografije u knjizi izradio je Dragutin Ressner, a dizajn potpisuje Branko Bačanović