Kultura
23

Predstavljen treći broj godišnjaka Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

FENA
(Foto: FENA)
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH predstavio je sinoć u Sarajevu treći broj godišnjaka "Baština", a radi se o časopisu čiji posljednji broj je objavljen prije dvadeset i tri godine.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović tim povodom je kazala novinarima da se zapravo "Baština" nanovo pokreće, a odlučili su da to bude treći broj da bi ispoštovali tradiciju tog muzeja.

Kaže da je ovaj broj godišnjaka objavljen zahvaljujući pomoći Fondacije za izdavaštvo, a izgleda kao pozivnica za suradnju.

"Od ovog broja zvanično započinjemo prijem novih članova redakcije, radova, određivanje uređivačke koncepcijske politike... Primijetili smo da posebno u BiH nedostaje muzeoloških časopisa koji se bave kulturalnim studijama namijenjenim za bavljenje kritičkim preispitivanjem toga šta baština znači danas i ovdje", kazala je ona.

Stoga im je, kako je kazala, želja da se u "Baštini" bave onim što ona i producira, što znači da će razmatrati prakse produkcije kulture.

"Bavit ćemo se onim umjetničkim praksama koje se tiču književnosti i svih drugih vrsta umjetnosti i naše tradicije", naglasila je Šehabović.

Duga pauza u objavljivanju Godišnjaka "Baština", osim zbog rata u BiH, nastala je i uslijed lošeg odnosa države spram institucija kulture. Taj odnos još nije promijenjen, ali je, kako je sinoć rečeno, prevladala želja za njegovim obnavljanjem. Stoga očekuju da će naredni godišnjak biti u mnogo luksuznijem izdanju i bolje opremljen od ovoga.

Prvi broj Godišnjaka Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH "Baština" objavljen je 1990., a posljednji 1991. godine. Glavni i odgovorni urednik prva dva broja "Baštine" bio je Aleksandar Ljiljak.

U uvodniku trećeg broja Godišnjaka navedena su imena ljudi koji su dosad surađivali u "Baštini“, a neki od njih više nisu među živima. Na zvaničnom predstavljanju trećeg broja godišnjaka, sinoć u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, sudjelovali su i književni teoretičari Damir Arsenijević i Ajla Demiragić.