Počelo oslikavanje murala posvećenog Karimu Zaimoviću, ikoni otpora Sarajeva pod opsadom
Mural izvrsnom bh. umjetniku koji je poznat i kao autor knjige "Tajna džema od malina" bit će oslikan u ulici Musala preko puta FIS-a.
Jedan od autora murala Boris Stapić kazao je kako je oslikavanje zidova svjetski trend u urbanim jezgrama i da je to jedan od načina da se umjetnost približi javnosti i na taj način izađe iz zatvorenih prostorija kao što su galerije i muzeji.
"Ideja je nastala davno i otprilike riječ je o ekipi koja je radila zid i za Davida Bowieja. Ako smo se već usudili da se bavimo stranim herojima, možemo se baviti i domaćim herojima pa uraditi omaž jednom umjetniku koji je 'odsječen' u svom nastajanju", rekao je Stapić.
On je kazao da je značaj Karima Zaimovića za grad Sarajevo ogroman, ali da se grad mora posmatrati kao mozaik različitih ličnosti.
"Svako je mala slika u jednom ogromnom mozaiku i Karim je jedna od umjetničkih figura koje su bile ikone otpora putem kulture, fantaziranja o lijepom u najgorim uslovima", kazao je on.
Karimovu ulogu u sarajevskom društvu prokomentarisao je i drugi autor murala Aleksandar Saša Brezar koji je kazao da je Zaimović egzistirao u teškom vremenu koje je iza nas, a to je ratni period.
"U tom periodu on je bio najbolje od Sarajeva, a samim tim njegova važnost je velika posebno kao nekog ko nam je za vrijeme rata omogućava da sanjamo neke ljepše snove", kazao je Brezar.
Smatra da mural Zaimoviću dolazi u pravo vrijeme s obzirom da sada treba nastati nova generacija umjetnika. Dodaje i da bi on trebao poslužiti mladim generacijama kao motivacija da se nastave baviti onim čime se on bavio.
Karim Zaimović bio je bh. novinar i pisac. Od najranije mladosti intenzivno se bavi crtanjem i neumorno čitao, naročito književnu literaturu. Već u tim godinama kod njega se razvila velika ljubav prema stripu zahvaljujući kojoj izrasta u svestranog poznavaoca domaćeg i svjetskog stripa, tako da je napisao više vrijednih članaka kritika, osvrta i recenzija iz ove oblasti.
Veoma rano se počeo baviti novinarstvom, a pisao je o filmu, stripu, likovnoj umjetnosti i kulturi općenito u mnogim časopisima, nedjeljnim i dnevnim listovima.
Njegove priče skupljene su u djelo "Tajna džema od malina" za koje kažu da je knjiga koja kao rijetko koja pisana u ratu na ovakav način ignoriše sve patnje kroz koju su autor i njegovi sugrađani prolazili. Umjesto patriotskih fraza i patetike, pred čitatelje su stavljene priče u kojima je Sarajevo pupak svijeta, mjesto gdje su u čvor zavezane mnoge drevne i tajanstvene veze.
Karim nam je dao moć da u mraku maštamo o putovanjima i avanturama, misterijama koje počinju i završavaju na ulicama za koje smo mislili da poznajemo do u detalj kroz banalnu rutinu svakodnevne borbe za preživljavanje u opkoljenom gradu.
Poginuo je od granate ispaljene na Sarajevo u avgustu 1995. godine, samo tri mjeseca prije zvaničnog završetka agresije na BiH. Imao je 24 godine.
