Razgovor za Klix.ba
307

Operna diva Adema Pljevljak Krehić: Kvalitetna produkcija uvijek pobuđuje interes publike

Elma Ljubčić
Foto: D. Ć./Klix.ba
Foto: D. Ć./Klix.ba
Biografija Ademe Pljevljak Krehić, u kojoj se ističu brojne uloge kojima je dala lični pečat i kojima je osvojila ljubitelje operne umjetnosti, veoma je inspirativna, jer dokazuje da su predan rad, ljubav i požrtvovanost siguran put do uspjeha.

Pored angažmana u Narodnom pozorištu Sarajevo, ova operna diva je vanredna profesorica na Muzičkoj akademiji u Sarajevu i diplomirana ekonomistica. Iako je trenutno fokusirana na opernu predstavu "Don Carlo" koja će 14. decembra biti premijerno izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo i većinu vremena provodi na probama, Adema Pljevljak Krehić rado je govorila za Klix.ba o svojoj inspirativnoj životnoj priči.

"'Don Carlo' je opera grande i veliko je zadovoljstvo biti dio takvog projekta koji ćemo predstaviti publici Narodnog pozorišta Sarajevo. Cijeli ansambl radi vrlo naporno i ponosna sam što jedno veliko djelo kakvo je ovo iznose gotovo u potpunosti domaći solisti, koji su dokazali zrelost i spremnost za izvedbu opere koja je izazov za svaku opernu kuću. Zaista želimo prirediti visokokvalitetnu predstavu od ove izuzetno zahtjevne Verdijeve partiture s prekrasnom, bogatom muzikom koja vas nosi u druge sfere", rekla je Pljevljak Krehić u razgovoru za Klix.ba.

S obzirom na to da je opera najkompleksnija muzičko-scenska forma koja objedinjuje sve vidove umjetnosti na jednom mjestu, kako bi sve bilo savršeno intenzivne probe za premijeru "Don Carla" počele su prošlog mjeseca.

Foto: D. Ć./Klix.ba
Foto: D. Ć./Klix.ba

"Oko 200 ljudi je uključeno u probe, kako oni koji su na sceni, tako i puno drugih koji su tu uz nas, ali skriveni od oka publike. I svi radimo kao veliki tim. Zato rezultat neće izostati. Meni se poklopilo još jedno posebno zadovoljstvo, da četiri dana prije premijere Sarajevska filharmonija ima veliki koncert u Dohi, gdje ćemo nastupiti naš operski prvak Ivica Šarić i ja, uz dirigovanje Samre Gulamović", rekla je.

Verdijeve opere oduvijek su pobuđivale izuzetnu pažnju jer prepliću ljubav, međuljudske odnose i politiku, ističe naša sagovornica kojoj je povjerena glavna uloga Elisabeth de Valois.

"Univerzalne su i publici daju da osjeti ljudsku stranu, da svako ponaosob doživi čovjeka u svakoj ulozi. A priče su svakako univerzalne i svevremenske. Kroz školovanje i nastupe u BiH i u inostranstvu imala sam priliku pjevati na mnogim predstavama i koncertima i sasvim sigurno mogu reći da opera 'Don Carlo' i uloga Elisabette zahtijeva pjevačku, psihičku i fizičku zrelost. Priča je fikcija, zasnovana na Schillerovom djelu, ali su likovi stvarni, historijski", pojasnila je.

O ulozi Hasanaginice

Od prošle godine Ademu Pljevljak Krehić gledamo i u ulozi Hasanaginice, jedne od najznačajnijih žena u narodnoj poeziji, koju ćemo na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo ponovo gledati od januara naredne godine.

"Publika dolazi, rado je sluša i često odlazi s puno emocija i suza u očima. Uloga je apsolutno kompleksna i zahtijeva mnogo od pjevača, a sasvim sigurno i od svih što su uključeni u njeno izvođenje. Na prošloj 'Hasanaginici' sala je bila prepuna djece iz škola iz BiH i uvijek me oduševljavaju posvećenost i sjajne reakcije tih mladih ljudi i na samom kraju kada nisu prestajali aplaudirati. To je zaista sjajno, imati djecu koja slušaju operu i uživaju u njoj. Dakle, znači mi puno i iz tog razloga, a sasvim sigurno i što sam, skupa s kolegama, u prilici pronositi priču o Hasanaginici, hrabroj ženi koja se do posljednjeg daha bori za vrijednosti koje ni u današnje doba nisu na nivou na kojem treba da budu", rekla je.

Foto: D. Ć./Klix.ba
Foto: D. Ć./Klix.ba

Kroz lik Hasanaginice predstavljena je sudbina mnogih žena u BiH koje su žrtve patrijarhata, a naša sagovornica ističe kako svaka predstava koju rade nosi veoma jasnu poruku.

"Svaka je opomena i poziv da budemo bolji, pošteniji, humaniji, a to je ono što nam je danas prijeko potrebno u BiH, na Balkanu, u cijelom svijetu… Zar ima većeg zadovoljstva, nego pomoći nekom drugom, bez interesa, bez očekivanja da vam uzvrati na bilo koji način. A prilike su svuda oko nas, samo ne treba okretati glavu, čak ni od onih kojima naizgled možemo zavidjeti, ali ne znamo šta se dešava tamo, između četiri zida. Ili, u ovom slučaju, u dvoru u kojem je Hasanaginica gotovo zatočenica, lutka u rukama svog supruga i brata, koji stoje s isukanim mačevima jedan prema drugom. A, ona voli obojicu, a posebno svoju djecu koja trpe zbog nadobudnosti muškaraca u ono vrijeme. Je li sada bolje, jesu li muževi i braća bolji? Jesu, ali uvijek ima onih što pate, ne samo žena. Zato vrijedi doći, pogledati 'Hasanaginicu' i svaku drugu operu, pročitati knjigu, pogledati predstavu… Sigurna sam, svaka nam pruža priliku da postanemo bolji", poručila je.

O ljubavi prema operi i muzici

Ljubav prema muzici je Adema Pljevljak Krehić pokazivala od malih nogu. Studij ekonomije odabrala je kako bi udovoljila roditeljima, no od muzike i svojih snova nikada nije odustala.

"U vrijeme kada su poslovi bili sigurni, život prilično bezbrižan, a u slobodno vrijeme se okupljalo uz gitaru po kućama i na izletima, bila sam dijete i pjevala uz pratnju oca koji je svirao gitaru. No, roditelji su me vidjeli u potpuno drugačijem svjetlu, mirnom poslu, u kancelariji… Izabrala sam drugačiji put i nisam odustajala. Uz osnovnu i srednju školu pohađala sam uporedo nižu i srednju muzičku. Tako sam nastavila i na fakultetu, paralelno. Muzika je pobijedila. Iako sam odmah dobila lijepo plaćen posao u ekonomskoj struci, sve sam napustila, nastavila školovanje u Austriji i Italiji, a potom se vratila u Sarajevo, u svoj grad, ali i na svoju akademiju, nastaviti raditi sa svojom cijenjenom profesoricom koja me budno prati i dalje, jer ovaj zanat se uči dok ste živi", ispričala je.

Foto: D. Ć./Klix.ba
Foto: D. Ć./Klix.ba

Ekonomija je samo jedno od brojnih polja koja je željela istražiti, a pedagogija je, kaže nam, prirodan put, jer je oduvijek željela stečeno znanje podijeliti s drugima.

"Sarajevska pjevačka škola je odavno poznata i izvrsna. Još od Brune Šipler, do moje profesorice Paše Gackić, koja je također stajala na sceni, a onda veliko znanje prenijela na mene i većinu mojih kolega koji trenutno nose repertoar naše operske kuće. Isto tako želim ono što sam naučila podijeliti drugima. Nadam se da ću u tome uspjeti, veoma sam sretna što su studenti iz moje klase već stupili na scenu, pred publiku. Prelijepa je to stvar za svaku osobu", bila je iskrena dodajući kako je naše podneblje uvijek davalo vrsne umjetnike te kako će tako i dalje biti.

U želji da nam približi svoj životni poziv, kaže nam kako je sigurna da je svaki posao zahtjevan, ako mu pristupate ozbiljno i želite najbolji rezultat, ali da je profesija oeprne pjevačice svakako veoma specifična.

"Iziskuje veliki rad i odricanja, odnosno apsolutnu posvećenost. Cijeli život se školujete da savladate zahtjevnu pjevačku tehniku, jer kada izađete na scenu, bez ikakvog ozvučenja, morate otpjevati predstavu koja traje tri-četiri sata. To nikako ne možete ako niste u dobroj fizičkoj spremi, ali prije svega ako nemate dobar pjevački zanat. Zato je naša Muzička akademija važna. A, radni dan zavisi od termina predstava, pun je različitih, a opet povezanih obaveza. Ovih dana sam po cijele dane na probama. Narodno pozorište mi dođe kao druga kuća, skupa s Muzičkom akademijom. Ima to mnoga odricanja, ali i svoju ljepotu ako radite ono što volite", rekla je.

Na pitanje koliko to publika prepoznaje i kakav je uopće interes za operu u BiH, naša sagovornica ističe da sarajevska opera ima svoju stalnu, redovnu, izuzetnu publiku te da kvalitetna produkcija uvijek pobuđuje interes publike.

"Gdje je kvalitet, tu je i interes. Kvalitet ne zavisi samo od pjevača, već i režisera, dirigenta, scenografa... Bila to opera ili bilo šta drugo. Mi se u NPS-u trudimo stvarati i novu publiku, ulažući u naše najmlađe generacije, nudeći im predstave primjerene upravo njima. Imamo školovane, domaće snage koje nose repertoar, predstavljaju našu državu često van granica, ali uglavnom samostalno, a bilo bi sjajno da to radimo kroz institucije. To je najbolja promocija naše kulture vani. Mislim da država to treba podržati s bilo kojeg nivoa", rekla je Pljevljak Krehić na kraju razgovora za Klix.ba.