{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Oliver Frljić za Klix.ba: Kada će se u BiH dogoditi predstave koje tematiziraju ratne zločine

13.7.2018. u 22:22
10
74
Oliver Frljić za Klix.ba: Kada će se u BiH dogoditi predstave koje tematiziraju ratne zločine
10
Oliver Frljić za Klix.ba: Kada će se u BiH dogoditi predstave koje tematiziraju ratne zločine
Oliver Frljić
Predstave hrvatskog reditelja Olivera Frljića izazivaju brojne kontroverze u političkim i pozorišnim krugovima. Posljednja u nizu burnih reakcija dogodila se krajem maja u češkom gradu Brno gdje je grupa nezadovoljnih građana pod nazivom "Pristojni ljudi" pokušala spriječiti izvođenje njegove predstave "Naše nasilje, vaše nasilje".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Nedavno smo igrali u Bogoti pred 1.800 gledalaca i predstava je ispraćena stojećim ovacijama. 'Nasilje' je predstava izvedena i u ultrakatoličkoj Poljskoj gdje prije i tokom izvedbe nije bilo nikakvih incidenata, niti protesta. U Sloveniji, gdje je na redovnom repertoaru Slovenskog mladinskog gledališča, također nikada nije bilo nikakvih problema. Isto tako i u Njemačkoj, gdje smo do sada igrali u Berlinu i Weimaru. Međutim, incidenti i 'događanja naroda', kao ovi kojima smo svjedočili u Brnu, događaju se kada desnica misli da može profitirati kod svog biračkog tijela protestujući protiv nečega što niti je vidjela, niti ima pojma šta je", rekao je Frljić na početku razgovora za Klix.ba.

Dodao je kako mu s vremena na vrijeme postane malo naporno slušati da je kontroverzan jer ukazuje na svinjarije društava u kojima radi. Kaže nam kako nastoji raditi ono što misli da treba i ističe da takve reakcije pokazuju koliko su društva u kojima živimo suštinski nedemokratska.

"Ispod njihove demokratske pozlate izbija jedan totalitarni model mišljenja. Pozorište nije tu da ispunjava želje, već potrebe svoje publike. To što većina pozorišnih produkcija ne razumije da želje publike najčešće nisu i njihove potrebe je drugi par rukava. Gledajući količinu i silinu napada na sve što radim u Hrvatskoj, neko bi stekao dojam da su u ovoj državi najveći problem moje predstave", rekao je.

Brojni protesti i neprekidni medijski napadi



Načelnica Ureda za kulturu Grada Zagreba Ana Lederer nedavno je njegov rad okarakterisala kao "politički aktivizam kojem nema mjesta u gradskim pozorištima" i optužila ga da mrzi sve što je hrvatsko.

"Sličnim optužbama su me pokušavali diskvalificirati Emir Hadžihafizbegović i Dragan Kolarević, zamjenik srbijanskog ministra kulture. Ne znam je li za ovu osobu koja je sebi dala za pravo propisivati obaveznu ljubav prema Hrvatskoj kompliment što se nalazi u ovom društvu, ali svim njihovim nacionalnim razlikama uprkos, postoji jedna jedna stvar koja im je zajednička. Za njih su nacija i država ćuskija kojom treba kvalitetno zatući sve političke neistomišljenike. Kad Lederer već tako lupeta dozvolite mi da je kao nevježa po pitanju iskazivanja ljubavi spram države ovim putem priupitam - može li ljubav prema državi poprimiti i fizičke oblike? Trebamo li pri tome imati zaštitu ili je taj ljubav apriori sigurna? Koju poziciju u vođenju ljubavi s državom bi nam nova pročelnica preporučila?", upitao je Frljić.

Naglašava kako svi ti protesti i neprekidni medijski napadi potvrđuju njegovu tezu da je teatar puno širi fenomen od onoga što vidimo na daskama kojima često tepamo da "život znače".

"Moj cilj je pokazati ljudima šta se skriva iza normaliteta društvenih fasada na koji smo navikavani posljednjih skoro 30 godina. Naravno, nije lako svoj pogled spustiti na trulež na kojoj su izgrađena postjugoslavenska društva, na sav onaj nacionalistički gnoj na kojem su nikli njegovi temelji. Oni koji najagresivnije protestiraju protiv onog što radim prihvatili su taj ćumez kao svoje prirodno stanište. Znači li to da ga moramo prihvatiti svi?", poručio je.

Aktivizam kroz umjetnost



Na pitanje koliko je prostor bivše Jugoslavije plodno tlo za aktivizam kroz umjetnost, Frljić kaže da ovisi o autoru i navodi primjer BiH.

"Kada će se dogoditi predstave koje će tematizirati ono što se događalo u logorima oko Prijedora? Kad će Narodno pozorište Republike Srpske postaviti nešto takvo na svoj repertoar? Kad će Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru progovoriti o onome što je HVO radio Bošnjacima u svim onim logorima od Heliodroma do Dretelja?", upitao je.

Na 52. izdanju BITEF-a (Beogradski Internacionalni Teatarski festival), koji će biti održan od 14. do 22. septembra ove godine, bit će izvedene dvije predstave Olivera Frljića koje se bave fenomenom desnog populizma - "Šest likova traži autora" Satiričkog kazališta Kerempuh i "Gorki - Alternativa za Njemačku" berlinskog teatra Maksim Gorki.

"U 'Šest likova' fokus je na korifejima ovog procesa u Hrvatskoj pa se predstava otvara svadbom notornog voditelja Velimira Bujanca, osobe koja se u mladosti fotografisala sa svastikom i nije skrivala svoje simpatije prema Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Na toj svadbi se našlo probrano društvo: od nekadašnjeg ministra Zlatka Hasanbegovića, zatim voditelja šator-revolucije Josipa Klemma, preko biskupa Mile Bogovića, neizostavne Željke Markić, naravno Thompsona... 'Gorki - Alternativa za Njemačku' govori o istoimenoj političkoj partiji koja u Njemačkoj sve više normalizira islamofobni diskurs. Njihovi plakati imali su slogan 'Zaustavimo islamizaciju' i prikazivali su tri žene s burkom. AfD je odškrinuo vrata fašizaciji Njemačke, a bojim se da bi uskoro mogli početi puhati vjetrovi koji će ta vrata širom otvoriti", rekao je Frljić o svojim predstavama.

Oliver Frljić je jedan od najangažovanijih reditelja s prostora bivše Jugoslavije. Početkom septembra u Hanoveru ima premijeru predstave inspirisane Lessingovim tekstom "Natan Mudri", a zatim radi u Štutgartu na produkciji predstave "Romeo i Julija".

"Onda u Berlinu na projektu koji će se baviti demografskim projekcijama za njemačko društvo i njihovim odnosom s novim njemačkim fašizmom. Nakon toga počinjem u Štutgartu u sklopu Schauspielhausa voditi Evropski ansambl - projekt koji će spojiti tri evropska teatra. Nakon toga sam u Kelnu gdje radim Brechtovog "Fatzera". Onda dolazi 2020. ali o tome kad dođe vrijeme", rekao je Frljić na kraju razgovora za Klix.ba.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: