Nacionalno blago
24

Na proljeće obnova još jedne kule banjalučkog Kastela

FENA
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Radovi na rekonstrukciji još jedne kule na tvrđavi "Kastel" u Banjoj Luci, u vrijednosti od oko 100.000 KM, trebali bi početi na proljeće.

Radi se o obnovi devastiranog prostora u kojem se svojevremeno nalazio ugostitetljski objekt. U okviru priprema za realizaciju ovog projekta, Odjeljenje za komunalne poslove Gradske uprave Banje Luke raspisalo je tender za rekonstrukciju ove kule i pratećeg bastiona.

"Sredstva za ovaj projekt predvidjeli smo u budžetu za ovu godinu i nadamo se da će radovi biti izvedeni kvalitetno i u roku od 90 dana po uvođenju izvođača u posao ", rekao je načelnik ovog odjeljenja Petar Bilčar.

U okviru napora za revitalizaciju neobnovljenog dijela tvrđave Kastel, nedavno su aktivirani i radovi na ulaznoj kuli čije je krovište izgorjelo u požaru 2013. godine. Ove radove, vrijedne oko 50.000 KM, izvodi beogradsko preduzeće „Koto“.

Prošle godine su okončani radovi na rekonstrukciji dijela Kastela u što je uloženo 9,1 miliona KM, koji su osigurani iz sredstava Evropske unije i Grada Banja Luka.

Tvrđava Kastel je najstariji spomenik koji se nalazi u centru Banje Luke. U istorijskim dokumentima je zabilježeno da su najstariji tragovi naselja na području grada ostaci neolitskog gradinskog naselja koji su upravo pronađeni na prostoru ove gradske tvrđave. O vremenu nastanka ovog objekta ne postoje pouzdani podaci. Međutim, mnoge okolnosti upućuju na zaključak da se upravo tu nalazilo rimsko naselje Castra.

Također, na prostoru tvrđave pronađeni su ostaci slavenskog naselja iz perioda ranog srednjeg vijeka (od VIII do XII vijeka).

U bosanskoj srednjovjekovnoj državi postojao je Vrbaški grad, koji se po jednoj pretpostavci nalazio na mjestu današnjeg Kastela. Međutim, po drugoj pretpostavci, Vrbaški grad se identifikuje s Podgradcima u Potkozarju.

Intezivna izgradnja Kastela počinje u pretposljednjoj deceniji XV vijeka, za vrijeme turske okupacije i vladavine Ferhad-paše Sokolovića (1574.-1588.) koji pored ovog utvrđenja gradi i niz drugih objekata orijentalnog tipa.