Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu promovisana platforma o očuvanju kulturne baštine
Platforma je predstavljena u amfiteatru Filozofskog fakulteta u kojem su se danas okupili brojni inžinjeri, istraživači iz oblasti arheologije, te studenti filozofskog fakulteta.
Nekropola.ba predstavlja projekat očuvanja kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Projekat je inicirao profesor Edin Bujak sa Katedre za arheologiju, a realizirala ga je softverska kompanija Klika iz Sarajevo u saradnji sa Institutom za arheologiju, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Ova platforma predstavlja podršku inicijativi popisivanja stećaka i nekropola na području Balkana, a realizirana je kao dio "Give back" kampanje kompanije Klika, u okviru programa KLIKA PRAKSA.
Prisutnim gostima obratili su se: doc. dr. Amir Duranović, Prodekan za međunarodnu suradnju i naučno-istraživački rad Filozofskog fakulteta, Edin Bujak, profesor na Odsjeku za arheologiju, prof. dr. Adnan Kaljanac, voditelj Instituta za arheologiju, Halida Nuhanović, softver inženjerka iz Klike koja je radila na razvoju projekta, Iva Domljan, Product Owner na projektu nekropola.ba te Latifa Imamović, Marketing menadžerka Klike.
Doc. dr. Duranović je istaknuo da je veoma značajno da platformu nekropola.ba prezentiramo u godini u kojoj Filozofski fakultet obilježava 70 godina rada. Dr. Duranović smatra da je nekropola.ba sredstvo koje naučnici mogu koristiti u radu, i da se nada da će kolege iz drugih disciplina koje se proučavaju na Filozofskom fakultetu prepoznati vrijednost ovog projekta, te da će i druge kolege krenuti u ovom pravcu, sa željom da naučno-istraživački rad u današnjem svijetu bude bolje pozicioniran uz pomoć novih tehnologija. Istaknuo je da mu je bilo veliko zadovoljstvo podržati ovakav projekat u prvoj godini njegovog mandata kao Prodekana za naučno-istraživački rad Filozofskog fakulteta i zahvalio se svim partnerima na projektu.
Profesor Edin Bujak, kao inicijator projekta je rekao da je upravo vrijednost stećaka kao historijskih spomenika i kulturne baštine BiH, te činjenica da su stećci uvršteni na UNESCO-ovu listu svjetske baštine bila jedna od vodilja za ovu priču i pokušaj da se spasi i zabilježi što veći broj spomenika.
"Svaki podatak je dragocjen. Najjednostavnije, u jednom od razgovora sa Zaharijem Pašalićem, jednim od vlasnika Klike rodila se ideja za ovu platformu. Klika je obezbijedila svu infrastrukturu, kompletan tim mladih ljudi i praktikanata se uključio i nastalo je ono što danas imamo ispred nas. Oni su najzaslužniji za ovu lijepu priču. Želimo na jednom mjestu da skupimo sve podatke o stećcima i da vidimo gdje smo u odnosu na posljednji popis stećaka objavljen prije 50 godina. Danas više institucija u BiH se bavi proučavanjem stećaka, ali nigdje nema neki sličan registar, pogotovo da je dostupan putem interneta. Drago mi je da je to krenulo od Instituta za arheologiju i Filozofskog fakulteta. A mi ovdje na Fakultetu smo jedina obrazovna institucija na kojoj postoje predmeti posvećeni isključivo stećcima“ rekao je Bujak, i dodao: "Baza podataka je prvenstveno posvećena naučnim radnicima. Njoj će se moći pristupiti samo uz dozvolu administratora. Želimo stvoriti prostor za izučavanje stećaka, a u bazi je moguće zaista vidjeti sve detaljne parametre o stećcima. Također, želimo pozvati sve institucije da se pridruže projektu i da unesu svoje podatke u bazu".
Jedan od profesora Filozofskog fakulteta koji je podržao ovu ideju je i prof. dr. Adnan Kaljanac, voditelj Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu: ”Podržao sam ovu ideju jer sam bio svjestan da će cjelokupna bosanskohercegovačka javnost, ali i cijeli svijet imati pristup podacima o našem kulturnom blagu. Istraživanje više nije primarno zanimanje arheologije, ali zaštita kulturne baštine i njeno očuvanje jeste, i ovakav jedan projekat to omogućava. Mogu potvrditi da smo svi na Filozofskom fakultetu prepoznali vrijednost ovog projekta i da prvi put nije bilo nekih administrativnih prepreka".
Dodao je da nekropola.ba nije završeni projekat, nego da je promocija i puštanje u rad platforme tek početak, te da se nada da će projekat nastaviti da se razvija, i da neće obuhvatiti samo Srednji vijek, nego cjelokupnu kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine.
Halida Nuhanović jedna je od softver inžinjerki koja je sa svojim kolegama praktikantima u okviru Klika prakse i uz pomoć tima mentora, iskusnih inžinjera kompanije Klika, tokom tri mjeseca radila na razvoju istraživačke platforme nekropola.ba se također obratila prisutnima.
“U ime cijelog tima mogu reći da nam je ovo bio prvi projekat ovog tipa, u pravom radnom okruženju, što je i predstavljalo najveći izazov, jer nisu u pitanju bile sam tehnologije, nego i prilagođavanje radnom okruženju i novom timu, obzirom da se prije toga nismo poznavali. Zahaljujemo se svima koji su nam pružili priliku da radimo na jednom ovakvom projektu i sa ovako sjajnim timom. Ono što svima nama pričinjava posebno zadovoljstvo je činjenica da smo ne samo pomogli profesoru i njegovim studentima, nego i doprinijeli očuvanju kulturne baštine i historijskog naslijeđa naše zemlje”, istakla je Nuhanović.
Po obraćanju partnera projekta, Iva Domljan, Product Owner projekta jer svim prisutnim predstavila glavne funkcionalnosti oba dijela platforme nekropola.ba: i istraživačkog i prezentacijskog dijela, ističući potencijal prezentacijskog dijela, koji pored informacija o stećcima i njihovim karakteristikama, sadrži i mapu nekropola koja se generiše direktno iz istraživačkog dijela platforme, za popularizaciju stećaka, kao vrijednog kulturnog naslijeđa, ne samo u široj bh. javnosti, nego i među turistima koji posjećuju našu zemlju.
Na samom kraju je Latifa Imamović istaknula da se nada da će projekat nekropola.ba poslužiti kao inspiracija i drugim kompanijama, i obrazovnim i kulturnim institucijama, za buduću suradnju. Istraživačka platforma nekropola.ba realizirana je u okviru partnerstva Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i softverske kompanija Klika, a od danas je dostupna putem domene nekropola.ba ili preuzimanjem aplikacija sa App Store-a za iOS uređaje, i Google Play-a za Android uređaje.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
