Naučni skup u Parizu
0

Mešina djela subverzivno djelovala na Titov režim

SRNA
Meša Selimović
Meša Selimović
U Parizu je održan dvodnevni skup povodom sto godina od rođenja pisca Meše Selimovića, a osnovna konstatacija književnih kritičara jeste da Selimovićevo djelo pripada korpusu svjetske književnosti.

Učesnici simpozijuma bili su književnici iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Francuske i Njemačke.

Univerzitetski profesor iz Sarajeva Enver Kazaz smatra da je "neophodno demaskirati i podvrći analizi sva dosadašnja tumačenja Selimovićevih djela."

Obrazlažući uzdizanje autora romana "Derviš i smrt" i "Tvrđava" na tako visok nivo, on je roman "Derviš i smrt", kao i Andrićevu "Prokletu avliju", označio kao "romane modernističkog skepticizma", koji su subverzivno djelovali na Titov model socijalističkog režima.

Cjelokupna kritika pedesetih, a potom šezdesetih godina 20. vijeka, kada su ta ostvarenja objavljena, svjesno je zaobilazila ta značenja i isticala samo njihovu univerzalnost. Roman "Derviš i smrt", a zatim "Tvrđava" tumačeni su apstraktno, van prostora i vremena i bilo kakvog stvarnog konteksta, samo kao uspješne obrade univerzalnih tema odnosa ličnosti i vlasti, slobode i moći.

Po Kazazovom tumačenju, Selimovićevi romani imaju alegorijsko i parabolično značenje. Radnja im je smještena u osmansko doba, ali govore o vremenu u kojem autor živi i o političkom teroru kao suštini istorije.

Na to je ukazano tokom analize Selimovićeve autobiografske knjige "Sjećanja", koja je izišla deset godina poslije "Derviša" - 1976. godine. "Derviš i smrt" i "Tvrđava", istakao je Kazaz, nose u sebi mnogo od piščeve autobiografije i sadržaj "Sjećanja" je nerijetko doslovno prenesen u te romane.

Na simpozijumu su prikazani i dijelovi dva filma, snimljenih po romanu "Derviš i smrt". Za ovaj pariški skup studije o različitim aspektima Selimovićevog djela pripremilo je dvadesetak univerzitetskih profesora, pisaca, književnih istoričara i kritičara.

Zvonko Kovač iz Zagreba govorio je o temi prijateljstva i ljubavi u Selimovićevim romanima, Boris Lazić je analizirao "posredničku ulogu kultura između istoka i zapada u Selimovićevim esejima", Robert Hodel iz Hamburga napisao je studiju "Muslimanski podtekst u romanu Tvrđava", a Angela Richter "Tvrđava kao simbol ili o etosu kritičkog intelektualca".

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Više na istu temu
Književni omaž "Sto godina Meše Selimovića"
Manifestacija "Ikre 2010"
Književni omaž "Sto godina Meše Selimovića"
28.10.2010. u 12:14
"Tuzla je posljednji zaostatak multikulturalne BiH"
Miljenko Jergović
"Tuzla je posljednji zaostatak multikulturalne BiH"
16.09.2010. u 18:45
Možda vas zanima