Kulturno-historijski spomenici u Sarajevu na rubu propadanja, a nadležni ne mare
Nervin Dacić, direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijske i prirodne baštine Sarajeva, istakao je za Klix.ba da je ovakav odnos prema spomenicima od nacionalne važnosti sramota svih nadležnih te da se stvari moraju popraviti ukoliko se želi očuvati naš turistički potencijal.
"Federalno ministarstvo prostornog uređenja svake godine je odobravalo oko 300.000 KM za očuvanje nacionalnih spomenika, a nemam podatak koliko je ulagalo Federalno ministarstvo kulture i sporta. Sve u svemu, paradoks je da Ministarstvo kulture FBiH u ovu svrhu daje za Hercegovačko-neretvanski kanton 400.000 KM, a za Kanton Sarajevo samo 100.000 KM. Još je tužnije što je za Unsko-sanski kanton izdvojeno samo 30.000 KM. Ovi podaci sigurno govore dosta o samom odnosu prema kulturno-historijskim spomenicima i našoj kulturi koju imamo", rekao je on.
Dacić napominje da je evidentirano 129 kulturno-historijskih spomenika u glavnom gradu BiH i da oni imaju status pravne zaštite, ali je naveo da do ove godine nijedna kantonalna vlada nije izdvajala novčana sredstva da bi se moglo osigurati njihovo redovno održavanje.
"Često se desi da se nekome nametne neka obaveza, a onda im se ne omogućavaju osnovni uvjeti za održavanje te obaveze. Ove godine je Vlada KS osigurala 500.000 KM da bi se pomoglo u održavanju, mogu slobodno kazati, vlastitih objekata kako bi se nešto moglo sanirati u okviru tekućeg održavanja. U praksi je najveći problem što se ne zna ko upravlja tim objektima. Primjer je spomen-park Vraca, naša baština iz Drugog svjetskog rata koja je nacionalni spomenik. Uložena su oko dva miliona KM u zadnjih nekoliko godina u ovaj spomenik, ali kada niko ne upravlja njime dolazi do vandalskog ponašanja na tom prostoru", dodao je.
Kaže kako Vlada FBiH vrlo malo ulaže u ovaj segment i napominje kako je to, na širem planu, posebno vidljivo u slučaju Počitelja. Ponavlja kako se i u ovom slučaju ne zna ko upravlja Počiteljom i on je iz godine u godinu u sve lošijem stanju.
"Pojedinci su već otvarali krovne prozore na Gradu Počitelju, a on bi se trebao zaštiti onakav kakav jeste. Isto tako, nestručnim upravljanjem tabije u Počitelju ili samim radovima koji su nestručno odrađeni ili nisu adekvatno popraćeni doveli su ga skoro do stanja ugroženosti. To sve narušava turistički potencijal mjesta. Evo, Bijela tabija ili Vratnički bedem u Sarajevu je jedan veliki potencijal, ali se u njega ne ulaže. Bilo je čak i opstrukcija. Sarajevo je jedini grad koji ne obnavlja svoju tvrđavu zbog nerazumijevanja same Komisije, nadležnih ministarstava, a jedini koji se trude su Zavod, Grad Sarajevo i Vlada KS. Međutim, to su nedostatna sredstva", kategoričan je Dacić.
Početkom godine na gradilištu na području Istočnog Sarajeva pronađeni su stećci koji su prebačeni na drugu lokaciju pri čemu su značajno oštećeni. Također, nije rijedak slučaj da ljudi iz neznanja premjeste stećke i uzidaju ih u ograde, stambene objekte i sl. Dacić kaže da to ljudi ne rade iz neznanja već da je to odslik generalno odnosa društva prema važnim spomenicima kulture.
"Stećci su sami po sebi vrijedno kulturno-historijski blago, ali premještanjem gube na autentičnosti. Kada promijene mjesto, ostaju bitna turistička i umjetnička atrakcija, ali više nije to to. Poznat je slučaj izmještanja stećaka iz Donjih Čevljanovića na Bijambare negdje oko 2010. godine. Dakle, imate kamen, ali ispod nije grobnica. Imamo strahovit problem s Federalnim zadovom za zaštitu spomenika koji je pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta. To više nije institucija nego služba i donošenje neke odluke mora proći instanci", zaključio je direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijske i prirodne baštine Sarajeva.
On je podvukao da je jedino rješenje za ovaj problem vraćanje zakonskim okvirima i okvirima nadležnosti svake od institucija, a dok se to ne uradi možemo očekivati da će ovi spomenici i dalje biti prepušteni zubu vremena.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
