Kultura čitanja
65

Knjige pronalaze put do mladih u BiH: Istražili smo šta najviše čitaju

Piše: Dž. L.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Iako su internet i društvene mreže već odavno uzeli maha i promijenili načine komuniciranja, informisanja, izražavanja, pa i čitanja, čini se kako virtualni svijet još ne može pobijediti knjigu u njenom izvornom obliku, barem ne u našoj zemlji. Prema podacima iz gradskih biblioteka u BiH, i mladi i stari biraju tradicionalni način čitanja.

Kako su nam kazali bibliotekari iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Mostara, Travnika i Bihaća, srednjoškolci i studenti posjećuju biblioteke u potrazi za stručnom literaturom te knjigama koje su popularne u određenom periodu. Klasična djela i složenija štiva ipak su draža starijim generacijama.

Nepredvidiv izbor tinejdžera

"Tinejdžeri uvijek imaju poseban i nepredvidiv izbor. Postoje knjige koje su iznimno popularne jedan period, kao što je recimo opus John Greena, a posebno knjiga 'Krive su zvijezde', da bi za veoma kratak period to bila neka sasvim druga knjiga. Treba napomenuti da su uvijek popularni i traženi horori Roberta Stinea, romani Federica Moccie te Vampirska akademija Richelle Meada", odgovorili su nam iz Gradske biblioteke Zenica.

Bibliotekarka Biblioteke Sarajevo Amela Đelilović-Malešević govori nam kako se mladi interesuju za formu fantastike i popularne ljubavne romane. Tako su neki od najčitanijih romana za mlade u 2018. bili "Ako ostanem" i "Krive su zvijezde" Johna Greena, kao i "Igra prijestolja" autora G.R.R. Martina te vanvremenski Stephen King i njegov roman "To".

"Tinejdžeri, ali i oni stariji rado čitaju stripove koji su dio interesante zbirke stripova koje se nalaze na pozajmnim odjeljenjima Multimedijalni centar Mak i Dobrinja. Njegujući nezamjenjivost klasične fizičke knjige, razvijamo i njenu digitalnu verziju, smatrajući da se one ne samo ne isključuju, nego izvanredno nadopunjuju", kaže Đelilović-Malešević.

Kako bi odgovorila zahtjevima novog doba, Biblioteka Sarajevo uvela je novu uslugu za svoje sve brojnije članove, a riječ je o elektronskim čitačima koji korisnicima nude besplatan pristup e-knjigama sa namjenskih digitalnih platformi i drugih web stranica.

Školarci su veoma česti posjetitelji i Narodne biblioteka Mostar gdje pozajmljuju prije svega lektire i literaturu potrebnu za školu, a zatim ljubavne romane i horore.

"Svjedoci smo da je razvoj tehnologije negativno utjecao na naviku čitanja, ponajviše na tinejdžere, ali ipak možemo izdvojiti ovu skupinu kada je riječ o pozajmljivanju knjiga iz naše biblioteke", kažu iz mostarske biblioteke.

Američki pisac Robert Lawrence Stine jedan je od omiljenih i među tinejdžerima u Mostaru. Potom su traženi romani kao što su "Ruža", "Čekajući Tahira", "Tinejdžer u izgnanstvu", kao i romani autorice Elmire Helać-Mekić "Kamen"' i "Kaldrma"'.

"Građani Mostara mnogo čitaju što nam govori činjenica o broju upisanih članova. Postoje članovi koji čitaju samo klasike ili složenija štiva, dok naravno postoje i članovi koji traže romane za opuštanje, ljubavne romane i slično. Starije generacije većinom čitaju popularne klasike i filozofska djela. Neizostavno je spomenuti da najviše čitaju bh. autore, Karahasana, Selimovića i Andrića, kao i Krležu, Bukovskog, Tolstoja...", dodaju iz Narodne biblioteke Mostar.

Učenici osnovnih škola, srednjoškolci i studenti najbrojniji su članovi Narodne i univerzitetske biblioteke "Derviš Sušić" u Tuzli, a ujedno i najviše koriste usluge čitaonice i drugih odjeljenja ove biblioteke, posebno Američkog kutka i Austrijske biblioteke.

Kako nam govori direktorica tuzlanske biblioteke Mirna Trifković, neki od najaktuelnijih naslova među tuzanskom omladinom su "Udario me pubertet u glavu" Roberta Takariča, serijal Louise May Alcott koji prati život četiri djevojčice, serijal Lauren Kate "Pali anđeo" , djela Sare Mlinovski "I ne pomišljaj na to" te "Dobro razmisli", knjige Margaret Clark "Povratak na pravi put", "Dijete ulice" i "Opet na pravom putu: Dnevnik djeteta sa ulice".

Slična situacija je i na području Unsko-sanskog kantona gdje vlada veliki interes srednjoškolaca za novija književna djela, horore i fantazije.

"Tinejdžeri su prilično aktivni. Najviše ih interesuje beletristika, odnosno literatura za uzrast 'young adults'. Čitaju autore kao što je John Green, Rainbow Rowell, Robyn Schneider, Lois Lowry.... Dalje, dosta su popularni Divergent saga, Sumrak saga, Labirint saga.. Naravno, koriste i stručnu i naučnu literaturu za izradu seminarskih radova, eseja ili maturskih radova, u zavisnosti od teme koju imaju", kazala nam je direktorica Kantonalne i univerzitetske biblioteke u Bihaću Mirela Midžić.

Penzioneri čitaju trilere

Starije generacije u BiH, saznajemo iz gradskih biblioteka, čitaju žanrovski najraznovrsniju literaturu - ljubavne, historijske i kriminalističke romane, memoare, biografije i autobiografije znamenitih ličnosti.

"Ono što je zanimljivo za stariju generaciju jeste da veoma često pozajmljuju novija izdanja te pokušavaju pratiti sve što se izdaje kod nas i u svijetu", kažu nam iz Gradske biblioteke Zenica.

Penzioneri u BiH u posljednje vrijeme često čitaju trilere Johna Grishama, Dana Browna, Joa Nesbea i Adler-Olsena te uvijek rado traže romane Orahana Pamuka, Guillaume Mussoa i Paola Coelha.

Kada je riječ o složenijem štivu, spremnost za čitanje i razumijevanje ovakve literature pokazuju uglavnom studenti i drugi predstavnici akademske zajednice.

"Uvijek je određeni broj korisnika spreman čitati ono što je u samom vrhu svjetske literature kao što su, naprimjer, laureati Nobelove, Bookerove ili Pulitzerove nagrade. Složenije štivo posebno čitaju studenti književnosti ili kulturologije koji, u skladu sa svojim potrebama na fakultetu, često pozajmljuju ovu vrstu literature", saznajemo iz Gradske biblioteke Zenica.

Mirna Trifković iz tuzlanske biblioteke dodaje kako su zahtjevi korisnika koji tragaju za složenijim štivom glavnom vezani za izradu seminarskih, naučnih, master radova te publikacija koje tretiraju teme iz historije ili drugih naučnih oblasti, a iziskuju istraživački rad.

U bh. javnosti vlada mišljenje kako je sve manje ljubitelja knjige te da mladi uglavnom čitaju ono što moraju - školske lektire za koje često pronađu skraćena izdanja na internetu, a stariji se pronalaze u laganom američkom štivu. Međutim, sudeći prema podacima iz bh. biblioteka, internet još nije nadvladao hrapavost papira kod hiljada iskrenih ljubitelja knjige u našoj zemlji, a knjige čitaju i mladi i stari.