Kako su Sarajlije slale donacije u Švedsku, kako se štrajkovalo i borilo za satnicu
Izložba je koncipirana kao ilustrovana zbirka priča i predstavljena je kroz novinske članke, različite dokumente, fotografije i postere.
Elma Hodžić je autorica izložbe i koncepta. Ona je prikupila materijal, napravila priče, tematsko-ekspozicioni plan te organizirala event koji će kroz performans biti prezentovan u petak u 18 sati. Za prostorno i dizajnersko rješenje bila je zadužena arhitektica Sanja Vrzić. Realizaciju izložbe pomogao je Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine.
"Prvi aspekt je formalni, historijski i prikazuje zvanične priče koje danas učimo u školama, a tu možemo vidjeti presjek borbe radnika za dostojanstven rad u Bosni i Hercegovini. Drugi dio priče je neformalni i čine ga priče iz svakodnevnice, priče radnika koje još uvijek nisu ušle u historiju, a koje će jednog dana to postati. Kroz izložbu je trebalo reći nešto i o razvoju trgovine u Bosni i Hercegovini tako da su odabrani pojedini objekti koji su obilježili privredni razvoj i specifične ere", objasnila je za Hodžić Klix.ba.
Prva priča dolazi iz Bezistana gdje posjetitelji mogu vidjeti kako je tekao razvoj trgovine u 16. stoljeću, potom se dolazi do austrougarskog perioda kroz priču o Markalama i izgradnji Gradske tržnice. Tu su priče o kafani Parkuša, o Robnoj kući "Sarajka" i o Privrednom gradu Skenderija...
"Dakle, vidimo mjesta u Sarajevu koja su danas donekle zapostavljena ili su potpuno nestala", zaključila je Hodžić.
Jedna od radnica nekadašnjih centara je i Amra Paldum čija je retrospektiva postala dio izložbe. Ona se prisjetila načina rada u Robnoj kući "Sarajka".
"Bilo je milina raditi, uživala sam biti trgovac, a radilo se i tokom rata", riječi su radnice bivše 'Sarajke'. Također izložbu čini i sjećanje Zajke Čauševića koji se prisjeća kako je u kafanu "Parkuša" 1971. godine dolazio Tito i kako je nekada bilo ljepše nego sad, prvenstveno jer je bilo para.
Pored svjedočanstava građana koji su penziju zaradili u bivšem sistemu, nalaze se isječci iz novina, pamfleta i oglasa koji svjedoče o duhu vremena prije socijalističke samouprave. Naime, na jednom o plakata nalazi se oglas, odnosno poziv radnicima BiH da svojim donacijama pomognu obespravljene radnike u Švedskoj.
Priče o procesu smanjenja satnice sa 12, na deset i na osam sati, priče o današnjem podređenom položaju radnog čovjeka, ali i o drugim zanimljivim činjenicama o historiji radničkih prava možete osjetiti posjetom ovoj zanimljivoj postavci u Historijskom muzeju BiH.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
