Od 3. do 8. novembra Sarajevo će biti domaćin još jednog Jazz Festa, festivala koji je tokom godina stekao visok rejting, ali i vrlo zahtjevnu publiku. Kažite nam nešto o ovogodišnjem programu, šta vam je bila ideja vodilja kada ste pravili selekciju?
I ove godine smo pokušali napraviti program koji će predstaviti dio dešavanja na svjetskoj muzičkoj sceni, ali isto tako i reflektirati duh vremena u kojem živimo sa ambicijom da prikažemo ljepšu stranu naše globalne realnosti. U isto vrijeme, kao i do sada, nastojimo prezentirati stilski različite koncerte sa željom da izbjegnemo "stilska" ponavljanja.
Ono što je najvažnije je kontekst koji nastojimo kreirati, a da li je određeni program bliži ili dalji u odnosu na jazz tradiciju, to je manje važno. Jazz Fest Sarajevo je međunarodni muzički festival i u tom smislu nastojimo na prvom mjestu predstaviti aktualnu i kvalitetnu muziku, pa tek onda nam je važno o kakvoj vrsti muzike je riječ.
Osobno ne dijelim muziku na vrste i podvrste, niti vjerujem u klasifikacije koje imaju za cilj odrediti neku muziku, etiketirati jedan muzički projekat sa željom da se nešto bitno kaže o toj konkretnoj muzici. Mislim da nijedna klasifikacija u umjetnosti ne govori dovoljno o konkretnoj umjetnosti o kojoj je riječ.
Kada u dvadeset i prvom vijeku kažete: jazz, ljudi će u skladu sa svojim znanjem i svojim sklonostima čuti izvjesnu muziku. Ljubitelji tzv. tradicionalnog jazza će čuti muziku baziranu na swingu; u aktualna zbivanja upućeni Evropljanin će možda čuti određenu kombinaciju, ili kako se to popularno kaže fuziju, neke vrste tradicionalne muzike sa evropskom savremenom muzikom, pa će recimo ta muzika danas zvučati kao što je prije stotinjak godina zvučala fuzija zapadnoafričke i evropske muzike (ista ona muzika koju će čuti spomenuti ljubitelj tzv. tradicije) a koju danas zovemo jazz mainstream.
Jazz shvatamo kao izraz slobode
Jazz je odavno promijenio adresu stanovanja, a ukoliko je neko propustio taj “detalj” pa i dalje zamišlja jazz orkestar kao grupu Afro-Amerikanaca to je njegova stvar, ali to definitivno nema uticaja na stanje stvari i same činjenice. Ono što je zaista važno je to da jazz shvatamo kao izraz slobode i da je doslovno svaka muzika koja je u isto vrijeme i izraz slobode i slobodni izraz za nas zanimljiva u programskom smislu.
I na kraju, internacionalni muzički festival Jazz Fest Sarajevo nema samo za cilj da predstavi vrhunske umjetnike sa svih strana svijeta već i u konkretnom kontekstu, u gradu Sarajevu i državi Bosni i Hercegovini, prezentirati različite umjetničke projekte koje u većini slučajeva čine muzičari sa različitih strana svijeta. Sve te muzičare približile su njihove međusobne razlike i oni zajedno pričaju jednu univerzalnu priču, koju publika na svim stranama svijeta isto čuje i slično razumije.
Za razliku od trenutnog stanja u našoj zemlji gdje razlike i različitost razdvajaju ljude na etničkoj, vjerskoj, ekonomskoj i svakoj drugoj osnovi. Bez kulturnog angažmana svaki umjetnički događaj u današnjem vremenu gubi na svojoj težini i značaju. Imajući u vidu ove ideje pravimo i program.
Ove godine pred sarajevskom publikom će se nastupiti muzičari iz svih krajeva svijeta. Osim koncerata, u sklopu festivala bit će održane i muzičke radionice, izložbe. Ako biste morali izdvojiti neki od događaja, koji bi to bio?
Na ovo pitanje obično odgovaram tako što preporučim festival kao cjelinu. Međutim ove godine imamo zadovoljstvo predstaviti muzičare i, takoreći, izvan scene. Naime, Kurt Elling i Renaud Garcia-Fons održat će posebne radionice, a planirana je radionica "Upoznaj instrumente" namijenjena djeci predškolskog uzrasta.
U sklopu Jazz Festa, konkretnije projekta 'Next Generation' nastupit će umjetnici iz Mostara, duo Arkul, te Damir Imamović. Na koji način se oni uklapaju u festivalski program?
Program 'Next Generation' je utemeljen prošle godine sa ciljem da se osigura programski prostor za umjetničke projekte iz Bosne i Hercegovine. I ove godine ćemo prezentirati domaće muzičare koje izvode tradicionalnu muziku, koja nema veze sa jazz tradicijom, ali na kvalitetan način reprezentira dio onoga što je trenutno bitno na domaćoj muzičkoj sceni.
Godina je teške finansijske krize, koja se posebno odrazila na rad kulturnih djelatnika. Posljednji primjer je zatvaranje Narodnog pozorišta u Mostaru. Na koji način ste eliminirali ili barem ublažili finansijske probleme i uspjeli pripremiti festival? Da li je vam u pomoć pritekla ijedna državna institucija?
Tragično je to što je Narodno pozorište u Mostaru prestalo sa radom, a još tragičnije da to puno ne brine tamošnje političare. Bojim se da se propadanje kulturnih institucija neće završiti sa ovim slučajem, jer ne vidim da se u društvu nešto posebno dešava s obzirom na ovaj skandalozan presedan.
Političari se u ovoj zemlji uglavnom i dalje bave sami sobom, uz nekoliko časnih izuzetaka, a rezultati njihovog dugogodišnjeg nerada svakim danom su sve očitiji.
Bosna i Hercegovina je zapušteno društvo u kojem su građani prepušteni sami sebi i zaista ne čudi što je sigurnosna situacija u zemlji katastrofalna, što je ionako zakržljala ekonomija u sve gorem stanju, što ljudi ostaju bez posla. U takvoj situaciji pričati o finansijskim problemima jednog muzičkog festivala čini mi se neumjesno.
Dvanaest festivala je iza vas. Možete li nam opisati kako su izgledali vaši festivalski počeci, te kakvu perspektivu ima Jazz Fest?
Počeli smo sa velikim entuzijazmom, a i danas ulažemo puno energije u ovo što radimo, jer volimo muziku koju promoviramo i vjerujemo u to što radimo. Prvih nekoliko festivala napravili smo praktično bez pomoći domaćih institucija i već tada smo naučili raditi uprkos, a ne zahvaljujući okolnostima.
Jazz Fest Sarajevo ima budućnost jer smo u prošlosti naučili raditi svoj posao, stekli veliko iskustvo i brojne kontakte širom svijeta i na kraju jer smo spremni istrajati u ovome što radimo, bez obzira na okolnosti. Ma kako stvari izgledale crno, vjerujemo da se uvijek može učiniti više nego što se čini mogućim.
Ipak, najvažnije je da ćemo i ove godine za našu publiku izgraditi utočište u kojem će bar nakratko moći zaboraviti sve mračniju stvarnost u kojoj živimo i uživati u umjetnosti muzičara koji će sa svih strana svijeta doći u Sarajevo samo zbog njih.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
