Šukrija Džidžović u toku agresije na BiH 1992/95. bio je svjedok s kamerom u ruci u opsjednutom Sarajevu. Njegove ratne fotografije dosad su izlagane u Sarajevu, Beču, New Yorku i Chicagu.
Tokom februara ove godine, 20 godina nakon rata, Šukrija je ponovo s kamerom u ruci stao na ista mjesta odakle je napravio ratne fotografije. Zato ova izložba i nosi naziv "Sarajevo jučer i danas".
"Nedavno sam bio u Sarajevu da bih usaglasio stavove sa Nihadom Kreševljakovićem oko izložbe mojih ratnih fotografija, koja će u Sarajevu biti prezentirana početkom maja", kazao je Džidžović.
On kaže da je tokom rata u opsjednutom Sarajevu napravio nekoliko hiljada foto snimaka i već 93. godine u opsjednutom Sarajevu u "Colegium artisticum" na Skenderiji upriličio prvu ratnu izložbu pod nazivom "Zaustavimo Barbare".
"Koliko je to bio zahtjevan projekt govori činjenica da u to vrijeme nije bilo struje, foto kemikalija i svega potrebnog za izložbu na koju se dolazilo pod granatama. Tih nekoliko hiljada snimaka u formi negativa ponio sam sa sobom 1995. u Ameriku - u New York. To je bio moj jedini prtljag kad sam sa familijom izlazio kroz tunel", prisjeća se on.
"Ambasadorica Bisera Turković je vidjela moje fotografije i rekla da bi tu izložbu voljela vidjeti i u Briselu. Došli smo na ideju da u preostala dva do tri dana, koliko ću još ostati u Sarajevu, napravim snimke s istih mjesta gdje sam bio u vrijeme kad sam slikao "Zetru" kako gori, poštu na Obali dok gori, "Unisove" nebodere i ostalo", kazao je.
Tako je, kaže, napravio 30 novih fotografija koje su bile paralele ratnih fotografija.
"Radeći te fotografije i slikajući Trg heroja, zgradu u ulici Valtera Perića, zgradu "Elektroprometa" kod Katedrale i još neke, zaključio sam da i nema neke velike razlike", kazao je.
Džidžović priča da je ipak odlučio izložbu nazvati "Sarajevo jučer i danas" sa željom da "Evropejcima" kaže da je napredak u BiH minimalan u poređenju sa ostalim zemljama jugoistočne Evrope.
"Napredak je sveden na pipetu kojom se Bosni i Hercegovini ubacuje minimalna pomoć. Nažalost i taj mali zalogaj od ratne pa i poratne generacije stvara naciju koja se navikava da živi od humanitarne pomoći, a ne od svog rada", kaže on.
Šukrija Džidžović je osnivač i izdavač jedine bh. sedmične novine "SabaH", koja 17 godina redovno izlazi i distribuira se svim bh. zajednicama u Americi.
Kao urednik i izdavač novina "SabaH" putuje i povezuje bh. zajednice od Atlantika do Pacifika. Često prelazi preko "bare" i, kao most, služi u povezivanju Bosne i Hercegovine i njenih građana koji su novi dom pronašli u SAD.
Kroz svoje tekstove i reportaže stimulira povratak iako mu, kako kaže, to sve teže uspijeva. Oni koji su se vratili, uspjeli su pokrenuti biznise i svoje američke radne navike pretvoriti u novac od kojeg u BiH prilično dobro žive.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
