Emanuela Baglietto iz studija Renza Piana: Muzej Ars Aevi će biti orijentir; razumljiv je skepticizam prema neboderima

Naime, nekoliko dana prije početka ovog festivala konačno je u bh. glavnom gradu počela izgradnja zgrade Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi. Ovo je jedan od najznačajnijih projekata u Kantonu Sarajevo, a njegova realizacija će značiti pozicioniranje Sarajeva među gradove koji imaju muzej savremene umjetnosti.

Projekat je započeo tokom rata kada su umjetnici iz cijelog svijeta kao čin solidarnosti darivali sve ono što će biti izloženo u ovom muzeju, a riječ je o vrlo vrijednoj muzejskoj kolekciji.

Velike zasluge za to pripadaju svjetski poznatom italijanskom arhitekti Renzu Pianu, čiji je studio projektirao zgradu Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, što je bio njegov dar Sarajevu. Njegov studio Renzo Piano Building Workshop je projektirao građevine širom planete, a mnoge od njih su postale simboli gradova u kojima se nalaze.

Među takvim građevinama je londonski neboder Shard, koji je sa svoja 72 sprata najviša građevina u glavnom gradu Velike Britanije. Ovaj arhitektonski studio je projektirao i novi đenovski most San Giorgio, koji je izgrađen nakon urušavanja starog mosta 2018.

Emanuela Baglietto iz studija Renzo Piano Building Workshop je među gostima ovogodišnjeg izdanja Dana arhitekture u Sarajevu. Tim povodom razgovarali smo s njom, a u tom razgovoru prvobitno smo je pitali za njen dojam Sarajeva u arhitektonskom i urbanističkom smislu.

"Ono što me oduševilo kada sam prvi put posjetila Sarajevo bila je jasna vidljivost različitih slojeva historijskih perioda uz tok rijeke. Urbano tkivo otkriva jasnu sekvencu - osmanski period, zatim austrougarska era, a onda moderna i savremeni projekti. Čak i danas, uprkos nekim novim arhitektonskim intervencijama, vjerujem da ova sekvenca još uvijek zadržava svoju jasnoću", ocijenila je sagovornica Klix.ba.

Zgrada Ars Aevija

U nastavku je govorila o zgradi Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, objasnivši šta je ideja tog projekta u arhitektonskom smislu.

"Ideja nije samo stvoriti prostor za izlaganje izuzetne kolekcije umjetnina, već i uspostaviti kulturni centar i orijentir. Koncept javne šetnice, koja započinje pješačkim mostom preko rijeke i nastavlja se do prizemlja zgrade Muzeja, sve do ulice Zmaja od Bosne, predstavlja projekat urbane i građanske obnove. Osmišljen je da se stvori prostor za ljude. Umjetnost će biti smještena na gornjem nivou, odvojena od brzine grada, nudeći mirno i spokojno okruženje za kontemplaciju", obrazložila je Baglietto.

Kao cilj ovog projekta je istakla stvaranje multikulturalnog i svijetu otvorenog muzeja u gradu gdje se različite etničke grupe i različite kulture s istoka i zapada decenijama susreću i sarađuju.

Pitanje nebodera i vještačke inteligencije

Osvrnula se i na to da u Evropi nema mnogo visokih, staklenih, blještavih nebodera, u odnosu na Ameriku i Aziju. I mnogi stanovnici Sarajeva nisu blagonakloni prema ovim građevinama. Podsjetila je da je arhitektonski studio Renza Piana projektirao veliki broj nebodera, ali uvjerava da je to uvijek rađeno prema, kako je naglasila, kontekstu, skali i urbanom utjecaju.

"U poređenju s gradovima u Americi ili Aziji, evropski gradovi su složeniji i kompaktniji, s bogatom historijskom strukturom koja često odolijeva izgradnji visokih, upadljivih, staklenih zgrada. U Sarajevu je ova vidljivost još izraženija zbog jedinstvenog urbanog identiteta grada i njegovih duboko ukorijenjenih historijskih i kulturnih slojeva", konstatirala je Baglietto.

Za nju je razumljiv skepticizam ljudi prema visokim zgradama jer, kako je naglasila, ljudi žele zaštititi karakter i identitet grada.

Kao arhitektica smatra da po ovom pitanju ne treba biti riječ o nametanju trendova i globalne estetike, već slušanju, promišljanju i odgovaranju na duh mjesta i sam kontekst. Kako dodaje, cilj je doprinijeti gradu na smislen i respektabilan način.

Ona je među onima koji misle da vještačka inteligencija neće zamijeniti arhitekte, već da će oblikovati njihovu profesiju. Kako je zaključila, vještačka inteligencija je alat, a ne zamjena za ljudsku kreativnost, kontekst i razmišljanje u dizajnu.