Država je Zemaljski muzej ostavila k'o siroče! Odgovor direktora na poziv Grada Sarajeva sve govori

Država je Zemaljski muzej ostavila k'o siroče! Odgovor direktora na poziv Grada Sarajeva sve govori
467
S. H.
12.2.2020. u 09:19
93
komentara
467

dijeljenja
Država je Zemaljski muzej ostavila k'o siroče! Odgovor direktora na poziv Grada Sarajeva sve govori Foto: Zemaljski muzej
Zemaljski muzej BiH je jedna od najljepših, a ujedno i najtužnijih priča ove zemlje. Neizvjesnu borbu za goli opstanak vode u kontinuitetu, a kakav odnos država, odnosno određeni nivoi vlasti imaju prema instituciji koja je osnovana 1888. godine, najbolje ilustrira odgovor direktora Mirsada Sijarića Gradu Sarajevu.
O čemu se radi? Nedavno je Zemaljskom muzeju stigla ponuda da učestvuje u projektu "Buđenje grada 2020.", uz Historijski muzej i Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi.

U odgovoru koji direktor muzeja Mirsad Sijarić šalje Gradskoj upravi, a samim tim i prvom čovjeku grada Abdulahu Skaki, može se sagledati kakav tretman ima najstarija i najznačajnija kulturno-naučna institucija u BiH - Zemaljski muzej.


Sijarić se referira na konstataciju koju je Grad Sarajevo naveo u pozivu - da je Zemaljski muzej "jedna od najvažnijih institucija u našoj državi" i "lokacija od kulturnog značaja".





"Naime, iz višegodišnjeg iskustva, brojnih i uzaludnih pokušaja i saradnje s imenovanim gradom, zaključio sam da se mi (ZMBiH) ne nalazimo na prostoru grada Sarajeva, pa da je posljedično navedenom naša saradnja moguća, možda putem nekog programa međuentitetske ili prekogranične saradnje ili projekata koje finansira Evropska unija ili UNESCO", istakao je Sijarić.

Grad Sarajevo je predložio da se u sklopu projekta "Buđenje grada 2020" fasada Zemaljskog muzeja koristi za 3D mapping, što je, smatra direktor Sijarić, više nego degutantno.

"Siguran sam da će se prilikom nekog od budućih 'mapiranja' na karti feuda kojim vlada Gradska uprava ukazati i objekat od 20.000 m2, odmah prekoputa žutog hotela i u blizini Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Nažalost trenutno sam vrlo zauzet pokušajima da vladama nama bližih zemalja, nego što je to BiH (da navedem samo neke: SAD, Švicarska, Švedska, Francuska i Irska), objasnim zbog čega je neophodno da nastave finansirati obnovu infrastrukture i muzeološke projekte Zemaljskog muzeja te nemam vremena elaborirati svoje skicirane stavove", zaključio je Sijarić.

Zemaljski muzej postoji već 132 godine. Od tada do danas, uprkos svim ratovima i nedaćama, uspio je sačuvati najveći dio kulturno-historijskog blaga ove zemlje. Zgrada muzeja se sastoji od četiri zasebna paviljona, a projektovao ju je arhitekta Karlo Paržik. Ovom ustanovom u prošlosti su rukovodili neki od najvećih i najznačajnijih naučnika ove zemlje poput Koste Hormanna, Ćire Truhelke, Vladislava Skarića, Dimitrija Sergejevskog, Marka Vege, Alojza Benca i brojnih drugih.

Muzej je radio i opstajao tokom rata 1992.-1995. Ipak, zbog finansijskih problema, odnosno neriješenog statusa finansiranja 2012. godine je totalno zatvoren, da bi tek 2015. ponovo otvorio svoja vrata.

I čemu da se nada država koja ne čuva i ne njeguje svoju historiju i kulturu? Čemu da se nada kada ima kampanjski, neprincipijelan odnos i kada je najvažniju kulturnu ustanovu u zemlji prepustila kao siroče koje se za opstanak bori tako što moli vlade drugih zemalja da finansiraju obnovu i očuvanje kulturnog blaga BiH.
Prijavi grešku


Komentari (93)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...