Hiperrealizam
27

Dragan Čović svečano otvorio veliku izložbu mostarskog slikara Marina Topića

Piše: R. D.
Foto: Klix.ba
(Foto: Klix.ba)
Po mnogima prvo ime bosanskohercegovačkoga hiperrealizma, mostarski slikar i arhitekt Marin Topić, obilježava velikom samostalnom izložbom u Galeriji Aluminij četiri desetljeća svoga umjetničkog stvaranja. Izložbu "Zemlja humska – kist i Krist" svečano je otvorio pokrovitelj, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović.

Prilikom svečanog otvorenja član Predsjedništva Dragan Čović prisjetio se mnogih godina koje je proveo s umjetnikom, te posebno naglasio njegov značaj umjetničkom doživljaju Hercegovine.

Slikar Marin Topić, kazao je da je uvijek želio prenositi svjetlost svog Mostara i Hercegovine.

"Volio bih da imam kuću na trgu, na našem Rondou, možda Peškina kuća i da čitav Mostar dođe i da ih ja primim u svoju kuću. Ja želim samo davati ljubav, o slikarstvu pričati to je teško", kazao je Topić na samom otvorenju.

U ime organizatora izložbe, biranim riječima o umjetniku, a posebno njegovom talentu i stvaralaštvu govorio je Darko Juka.

"Riječ je o svojevrsnomu presjeku Topićeva stvaranja, s pedesetak vrhunskih slika različnih formata koje nudimo javnosti na dar, sve do isteka novembra. Ova je saradnja dogovorena još krajem prošle godine, a na moju posebnu radost, jer konačno ugošćujemo slikarskoga barda koji je strahovito utjecao na umjetničku zbilju ovoga podneblja, naslikavši neke od kultnih radova naše novije historije", kazao je u najavi direktor Odjela korporativnih komunikacija Aluminija Darko Juka.

Izloženi su čuveni radovi Sumrak bogova, Humska Venera, poznate oblutke, šipke, platane, Neretvu, sve ono što jest njegova Zemlja humska, iz kista i od Krista.

O Topićevom stvaralaštvu akademik Tonko Maroević zapisuje kako mu je motivika podjednako određena regionalnim, hercegovačkim ishodištima, kao i univerzalnim, kozmopolitskim temama.

"Slikajući raznovrsne oblutke na dnu rijeke, podrazumijevajući pritom efekt tekuće vode, ostvaruje ujednačenu napetost stišano i skladno obojenih ploha, a slikajući, pak, gustiš šipkova granja, uračunavajući prozračnost duboke pozadine neba, teži dinamičnomu grafizmu prepletenih crta i učinku žive zasićenosti površine. Osim toga, vizura na riječno kamenje vodi pogled prema tlu, a panorama granja usmjerena je uvis. Nije toliko riječ o žabljoj ili ptičjoj perspektivi, nego o volji da se svijet oko sebe uhvati što integralnije, punije, ne samo fizički nego i metafizički", precizno secira Maroević.

Marin je Topić rođen u Mostaru, 3. jula 1957. godine. Prvu uljanu sliku naslikao je kao trinaestogodišnjak. Završio je arhitekturu u Sarajevu 1981. i upravo te godine naslikao Gospu Međugorsku. Prvu je samostalnu izložbu imao 1982. u Franjevačkomu samostanu u Širokomu Brijegu, drugu 1983. u Zagrebu, a treću 1985. u Sarajevu. Od 1987. godine, u Munchenu studira slikarstvo devetnaestoga stoljeća, a 1989. odlazi u Kaliforniju. U Mostar se vraća 1990. godine. U nizu uspjeha njegove plodne i burne karijere svakako se ističe velika monografska izložba iz 2006. godine (Zemlja humska) u rodnomu Mostaru, s kojom je Topić gostovao i u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Sarajevu i u Podgorici, te ju je vidjelo ukupno više od stotinu hiljada posjetitelja.