Konceptualna umjetnica
23

Danica Dakić: Mladi umjetnici trebaju stvarati nova polja zajedničkog djelovanja

Piše: Mirza Abaz
Danica Dakić (Foto: Egbert Trogemann)
Danica Dakić (Foto: Egbert Trogemann)
Bh. umjetnica Danica Dakić dobila je priliku da predstavlja BiH na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu, najstarijoj i najprestižnijoj izložbi savremene umjetnosti na svijetu. Paviljon BiH otvoren je 9. maja, a za Klix.ba ona govori o svojim iskustvima iz ove italijanske metropole te planovima za budućnost.

Danica Dakić ističe kako je njen boravak u Veneciji bio posvećen isključivo postavci i otvorenju "Zenica-Trilogije" te susretima s gostima, novinarima i publikom u bh. paviljonu. Govori kako se tek sprema da pogleda Bijenale naljeto i tome se raduje.

"Moja postavka 'Zenica-Trilogija' propituje kompleksnu bh. stvarnost, na pozadini postindustrijske i posttranzicijske Zenice i njenog socijalističkog naslijeđa. Reakcije publike su izvanredne, paviljon je dobro posjećen te popraćen u internacionalnim medijskim izvještajima. Svakodnevno stižu nove reakcije, a istaknula bih veoma pozitivne i opširne tekstove u aktuelnim izdanjima časopisa 'Kunstforum International' i 'Art Magazine'", kazala je na početku Dakić.

"Trilogija-Zenica" - postavka nastala iz tri videosegmenta

"Zenica-Trilogija" nastala je u saradnji s fotografom Egbertom Trogemannom, producenticom Amrom Bakšić-Čamo, kompozitorom Bojanom Vuletićem te protagonistima iz Zenice i Sarajeva. Danicu Dakić smo pitali kako je uopće došlo do saradnje s ovom šarolikom grupom umjetnika.

"Već godinama sarađujem s timom umjetničkih saradnika, od kojih neki žive u Sarajevu, poput producentice Amre Bakšić-Čamo, a drugi u Dizeldorfu, kao fotograf Egbert Trogemann i kompozitor Bojan Vuletić. Egbert i ja već dugo radimo zajedno i naučili smo imati sve više povjerenja u otvorene procese, prepoznati energije na setu i pretvoriti ih u filmske slike. Amra, koja je i montažerka svih mojih videoradova, i Bojan, kompozitor i dizajner zvuka, iako najčešće nisu fizički prisutni na snimanju, uključeni su u proces rada i naročito u njegov postprodukcijski dio", kazala je ona.

Dakić s ekipom u Veneciji (Foto: Egbert Trogemann)
Dakić s ekipom u Veneciji (Foto: Egbert Trogemann)

"Trilogiju" čine tri videorada - "Čistač", koji je realiziran s protagonistima Adilom i Ismetom Safićem, "Zgrada" sa Zoranom Glogovcem i "Scena" s glumicom Amilom Terzimehić. Ona ističe da je saradnička praksa karakteristična za njenu umjetnost u kojoj učestvuje i publika, dajući joj uvijek nova značenja.

"Projekt 'Zenica-Trilogija' je počela obimnim umjetničkim istraživanjem, kako na terenu tako i u arhivima, produkcija radova i izložbe trajali su više od dvije godine. Još prije poziva za Bijenale počela sam rad na filmu 'Čistač' u saradnji s producenticom Amrom Bakšić-Čamo uz podršku Fondacije za kinematografiju Sarajevo i Klassik Stiftung Weimar/Bauhaus Museuma. Tokom snimanja u Zenici i kasnije u razgovoru s kustoskim timom rodila se ideja 'Trilogije'. Veliku ulogu u osmišljavanju izložbene postavke odigrao je i prostor u kojem je smješten naš paviljon – impresivna palača Ca’ Bernardo koja potječe iz 18. stoljeća i koja je prvi put postala jedna od lokacija Venecijanskog bijenala", pojašnjava ova umjetnica.

S kustoskim timom u sastavu Anja Bogojević, Amila Puzić i Claudia Zini, kako kaže Danica Dakić, je radila na svim segmentima produkcije izložbe, kao što su odabir prostora u Veneciji, postavka, promocija i publikacija.

Učešće na Venecijanskom bijenalu, kako govori, podrazumijeva i vrlo kompleksan proces komunikacije s državnim institucijama koje su podržale projekt, kao i s partnerskim institucijama u Veneciji. U ovom kontekstu posebno spominje komesarku bh. paviljona Senku Ibrišimbegović i menadžerku projekta Izelu Kešmer u ime Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, javne ustanove koja je bila zadužena za organizaciju našeg učešća.

Mjesto umjetnosti u "distopijskoj" stvarnosti

"Živjeti kao umjetnik i od umjetnosti nikada i nigdje nije bilo lako pa nije ni danas. Ali, život u ovoj našoj 'distopijskoj' stvarnosti ima i neke dobre strane - javni prostor, uključujući i socijalne medije, sve više postaje i prostor umjetničkog djelovanja. Mladi umjetnici i umjetnički kolektivi u regionu i šire osmišljavaju neka nova polja i strategije zajedničkog djelovanja. Umjesto da čekaju da ih 'država prepozna' ili 'primijeti', istražuju mogućnosti kako da i sami pokrenu političke promjene u cilju poboljšanja svog položaja u društvu", govori Dakić.

Foto: Egbert Trogemann
Foto: Egbert Trogemann

Ona naglašava da joj je želja s paviljonom BiH na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu konačno započeti kontinuirano učešće naše države na ovoj velikoj internacionalnoj smotri savremene umjetnosti, kao prvi korak u pravcu kreiranja jasne i dugoročne kulturne politike u segmentu savremene likovne i vizualne umjetnosti.

"Pripremam samostalnu izložbu u novom Bauhaus Muzeju u Weimaru, koja počinje krajem novembra i trajat će do ljeta 2020. godine. Jako me veseli da će 'Čistač' postati dio kolekcije ovog muzeja. Dio 'Zenica-Trilogije' bit će prikazan i na izložbi 'Berliner Herbstsalonu' koju organizira teatar Maxim Gorki. S glumicom Amilom Terzimehić, protagonisticom videorada 'Scena', paralelno radimo i na novoj produkciji, performansu koji će premijerno biti izveden u okviru velike internacionalne izložbe 'Opera Monde' u Centre Pompidou Metz krajem godine", zaključila je Danica Dakić govoreći o planovima za budućnost.