FOTO+VIDEO / Adaptacija Orwellovog romana 1984. sutra na sceni SARTR-a
George Orwell je ovim romanom još 1948. godine nazreo budućnost koju ćemo živjeti, a predstava pokazuje kako orwellovska vizija svijeta konotira sa našim vremenom.
"Jedan od razloga zbog kojih smo izabrali ovu predstavu je, između ostalog, i taj što se Orwell u tom djelu bavi totalitarnim sistemom, a s obzirom na to da živimo u vremenu gdje je to sve prisutnije, smatrali smo da jednom ovakvom temom i predstavom započnemo ovu godinu", kazao je direktor SARTR-a Nihad Kreševljaković na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Lutke će formirati poslušnu masu
Predstava je bila dio završnog ispita Benjamina Bajramovića na Akademiji scenskih umjetnosti i ocijenjena je kao izuzetna, a pored Bajramovića i Pašića u predstavi glumi i Amila Terzimehić.
"Sami smo radili sve. Kompletan proces je potekao 'iz nas' i zahvalan sam Benjaminu što me je pozvao da radim s njim jer je ovo veoma važan tekst, važan roman. Kad mi je prvi put rekao da bi volio da ja igram u predstavi pitao sam se kako ćemo to postaviti u pozorište, jer je taj Orwellov roman veoma ideološki. Osim toga, 80 posto situacija u romanu su masovne scene, a nas je troje, tako da smo našli rješenje s lutkicama koje formiraju masu ljudi koja je uniformisana, potpuno ideološki čista i spremna na sve što im se kaže da urade", naglasio je Pašić.
Na pitanje zašto se akteri u predstavi oslovljavaju sa braća i sestre, a ne sa drugovi i drugarice, kao što to rade likovi u Orwellovoj knjizi, Bajramović odgovara:
"Željeli smo izbjeći kontekst koji drug i drugarica imaju na ovim prostorima. Nismo željeli da ljudi pomisle da je ovo predstava o Jugoslaviji, jer nije. Ovo je predstava o totalitarnim sistemima i direktnim i perfidnim ograničavanjima slobode", ističe Bajramović.
Razgovor s rediteljima i glumcima nakon predstave
Stručni saradnik na predstavi bio je Dino Mustafić, a pomagala je Selma Spahić. Na adaptaciji teksta radili su i dramaturzi Dragan Komadina i Adnan Lugonjić. Naida Begović i Nejra Sinanbašić su bile zadužene za dizajn lutaka, Nedim Zlatar i Leo Šarić za muziku, a Adnan Ćelahmetović za vizuelni identitet predstave.
Edita Gazibara uživo će raditi DJ-ing i puštati video koji je četvrti lik u predstavi kao oko partije koje komunicira uživo s glumcima na sceni.
Kreševljaković je naglasio da će saradnja s mladim rediteljima i u budućnosti biti sastavni dio politike sarajevske pozorišne kuće i najavio je premijeru predstave Nermina Hamzagića "Strah i bijeda Trećeg Reicha", koja će biti izvedena u februaru.
SARTR će ubuduće nakon predstava organizirati i razgovore publike s glumcima i rediteljima.
"Mislimo da je to veoma važno i za nas, ali i za teatarsku publiku s obzirom na to da mislimo da je neophodno demistificirati pozorište i omogućiti ljudima komunikaciju sa rediteljima i glumcima", kazao je Kreševljaković.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
