Španski slikar punog imena Pablo Diego Jose Francisco de Paula Juan Nepomuceno Maria de los Remedios Cipriano de la Santisima Trinidad Clito Ruiz y Picasso, rođen u Malagi 1881, dominirao je francuskom umjetničkom scenom početkom 20. stoljeća i za sobom ostavio golem opus u kojemu se razdoblja često monumentalnog i gotovo klasicističkog naturalizma smjenjuju s razdobljima u kojima razbija vlastite likovne postulate.
Nakon modre faze (1901-1904.) koju karakteriziraju dojmljive studije siromaha u sumornu raspoloženju očaja i beznađa u nijansama plave i plavo-zelene, slijedi vedrija ružičasta faza (1905.-1907.) kojom dominiraju veseli prikazi uglavnom cirkusanata, akrobata i harlekina.
Raskid s tradicionalnom umjetnošću vidljiv je u slici "Gospođice iz Avignona" iz 1907., prvom primjeru kubizma. Kubistička faza traje do 1919., a u razdoblju nakon Prvog svjetskog rata Picasso se "vraća redu" prelaskom na neoklasični stil pa tako njegove slike i crteži nastali dvadesetih godina 20. stoljeća često podsjećaju na djela renesansnog slikara Rafaela te francuskog neoklasicista Ingresa.
Tridesetih godina minotaur smjenjuje harlekina i postaje čest motiv Picassovih djela, što je djelomice posljedica utjecaja nadrealista, koji su ga često koristili kao svoj simbol. Ovome razdoblju pripada svakako najpoznatije Picassovo djelo "Guernica" (1937.), golemo 3,5 metra visoko i 7,8 metara široko ulje na platnu kroz koje u stilu sintetičkog kubizma izražava svoju užasnutost bombardiranjem toga baskijskog grada i ratom općenito, te koje je postalo simbolom stradanja u španskom građanskom ratu.
Djelo slikara koji je volio naglašavati da smisao slikarstva nije ukrašavanje stanova već da se umjetnost može koristiti kao oružje protiv rata, "Guernica" je dosegla status spomenika, vječnog podsjetnika na tragediju rata i patnje koje on donosi, posebno nedužnim civilima. Nakon što se godinama nalazila u newyorškom Muzeju moderne umjetnosti, "Guernica" je 1981. vraćena u Španiju, a od 1992. izložena je u madridskom muzeju Reina Sofia.
Gotovo da nema likovnog područja u kojem Picasso nije izrazio svoj umjetnički kreativni genij, no iznad svega bio je inovator. Osim slikarstvom i skulpturom, bavio se grafikom i keramikom, izrađivao kolaže i plakate, stvarao metalne konstrukcije, gravure, akvatinte i litografije.
Posljednjih godina života sve je drskiji u izrazu a njegova djela šarenija i ekspresivnija. Stalno tragajući za novim i nikad zadovoljan postignutim, samosvojan i sklon eksperimentiranju, Picasso je bio vrlo plodan umjetnik pa se procjenjuje da je stvorio ukupno 50 hiljada umjetničkih djela, među kojim 1.885 slika, 1.228 skulptura, 2.880keramičkih djela, oko 12 hiljada crteža, hiljade grafika te brojne tapiserije i tepihe.
Umjetnik koji je živio između Barcelone i tadašnje evropske umjetničke metropole Pariza, dolaskom na vlast generala Francisca Franca 1939. odlučuje da se u domovinu neće vratiti dok je taj režim na vlasti te je tako do smrti, 8. aprila 1973. godine, živio u Francuskoj.
Mnoge njegove slike danas vrijede milione, a neke od njih spadaju među najskuplje u svijetu. Tako je "Dječak s lulom" na dražbi u Sotheby'su 2004. prodan za 104 miliona američkih dolara. "Dora Maar s mačkom" 2006. je u istoj aukcijskog kući prodana za 95,2 miliona dolara, a "Akt, zeleno lišće i poprsje" prodan je 2010. u Christie'su za 106,5 miliona dolara.
Na ljestvici Art Market Trends izvješća o prometu na tržištu umjetnina, Picasso je od 2004. na vodećem mjestu po prodaji na dražbama. Njegovih je djela ukradeno više nego ikojeg drugog umjetnika, a u međunarodnom registru nestalih i ukradenih umjetnina Art Loss Register trenutno ih se ukupno 550 vode kao nestale.
Radovi su mu još za života izlagani na bezbrojnim izložbama, uključujući i onu u pariškom Louvreu 1971. u čast njegova 90. rođendana, specifičnu po tomu što je to ujedno bila prva izložba nekog živućeg umjetnika u tom muzeju.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
