"Pitaj slobodno"
127

Robert Zuber na AJB DOC-u predstavlja film o vakcinaciji: O važnosti dijaloga suprotstavljenih strana

E. Lj.
Robert Zuber (Foto: Facebook)
Robert Zuber (Foto: Facebook)
"Pitaj slobodno" naziv je posljednjeg dokumentarnog filma hrvatskog reditelja Roberta Tomića Zubera koji će premijerno biti prikazan na AJB DOC Film Festivalu, a koji tematizira dijalog, odnosno njegov nedostatak, između onih koji vjeruju da je vakcina jedno od najvećih medicinskih dostignuća i protivnika vakcinacije.

U razgovoru za Klix.ba Zuber kaže kako je kao roditelj prihvatio vakcinaciju svoje djece i ističe kako ne može donositi vrijednosni sud, jer o samoj vakcinaciji nije dovoljno edukovan.

"Kao laik, ne mogu s autorskog pijedestala uzeti sebi za pravo da o medicini, imunologiji, epidemiologiji znam više od znanstvenih ili zdravstvenih stručnjaka. S druge strane, kao roditelj nisam prošao ono što neki od roditelja tvrde da su sa svojom djecom nakon vakcinacije prošli ili pak strahuju da će proći. Pa ni s te iskustvene strane ne vidim kako bih mogao sebi dati pravo da tvrdim nešto što ne znam kako je prolaziti. Isto tako, nisam pacijent koji je imao neku posljedicu vakcinacije, kao ni moja djeca. No, ono što vidim jeste zastoj u komunikaciji svih tih rečenih strana. Vjerujući da svi oni zaista prije svega misle na dobrobit naše djece. Dovoljan razlog da se pokuša propitati ima li tu ipak prostora za neku vrstu komunikacije", rekao je.

Disonantni odnos, kada je riječ o onima koji vakcinaciju propitkuju i medicinskoj struci koja upozorava na opasnost tog trenda, učinio mu se važnom temom ne samo za regiju, već i globalno. Iz tog razloga odlučio je potražiti moguću zajedničku polazišnu tačku dvije suprotstavljene strane.


"Čini mi se da ona postoji i da je to dobrobit djeteta u našim društvima, jer kada govorimo o vakcinaciji, najviše se ta tema odnosi na djecu. Kada tako posložite stvari, onda bi trebalo biti moguće s obje strane tražiti upravo tu nišu u razgovorima koji mi se čine kao nužnost. Jer problem očigledno postoji i neće se riješiti guranjem pod tepih, niti isključivo prozivanjem mahom roditelja koji propitkuju vakcinaciju kao metodu zaštite društva od brojnih zaraza, niti medicinske struke koja je stvarala neke zdravstvene standarde desetljećima. Stoga se i u ovom filmu, ali i mimo njega valja čuvati olakog vrijednosnog suda, jer ovo nije samo retorička bitka, semantika u kojoj se gleda ko je ostavio bolji dojam. Prevažna je tema za to", naglasio je.

Jedan od protagonista njegovog filma je Srećko Sladoljev, hrvatski imunolog koji dovodi u pitanje dogmu o vakcinaciji. No, osim njega, svoja iskustva prenijet će i osobe iz javnozdravstvene struke, medicinske, znanosti, potom one roditeljske sfere i samih danas odraslih pacijenata.

"O kontroverzi u ovom filmu ne govorimo previše, jednostavno nije bila u mom fokusu per se. Više su me zanimali razlozi i mogućnosti nekog ozračja razgovora. Je li on moguć? Što je potrebno da se dogodi? I mislim da u tom smislu takvi razgovori nisu nemogući, potvrda je tome primjerice i sjednica saborskog odbora o toj temi koja je pokazala da svi sudionici ove teme mogu sjesti za jedan sto. I to je nekakav početak", rekao je.

Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock

"Alternativa nepostojanja dijaloga jeste dijalog i tu vidim prije svega mogućnost pronalaženja rješenja ovog problema. Samo unutar tog kruga, dijela društva koji se bavi tom temom, bilo kao struka, bilo kao zabrinuti roditelj, može se pronaći konsenzus na dobrobit prije svega pojedinačnog djeteta, pa onda i cijelog društva. Nedavno je zabrinutost u Belgiji iskazana na nivou cijele Evrope, dakle događa se situacija u kojoj ova tema postaje sve važnija i svakodnevna. I zato joj se mora posvetiti s više pažnje, ali i takta", naglasio je.

Siguran je, kaže nam, da dokumentarni film može biti jedan od načina podizanja svijesti ljudi o aktuelnim društvenim problemima.

"Biti autor dokumentarnog filma nije nešto što će vam donijeti zvjezdanu prašinu. Puno je tu muke u pričanju dokumentarnih priča, produciranju istih pa pronalaženju platformi putem kojih će te priče doći do gledatelja. Jesmo li u tom smislu snažni kao društvena pojava? Ovisi kako se na to gleda. No, filmovi poput onog kolege Juričana 'Gazda' ili Nebojše Sljepčevića 'Srbenka', koji se prikazuje i na ovogodišnjem AJB DOC Festivalu, ostavljali su svoj pečat u društvu. Poticali su na razgovor, na diskusiju koja nije unisona, ali se događa nakon takvih filmova. Ponekad se dogodi i situacija poput one s poljskim dokumentarnim filmom 'Nemoj nikome reći' o pedofiliji u Katoličkoj crkvi u Poljskoj. Nakon postavljanja na YouTube 22 miliona ljudi ga je pregledalo u dvije sedmice. Sama Katolička crkva u Poljskoj se autorima zahvalila na hrabrosti i izvinila žrtvama. To je velika snaga jednog dokumentarnog filma", podsjetio je.

Robert Zuber (Foto: Privatna arhiva)
Robert Zuber (Foto: Privatna arhiva)

Robert Tomić Zuber je bivši novinar i urednik te nagrađivani autor dokumentarnih filmova. Na AJB DOC Film Festival vraća se nakon što je bio član žirija njegovog prvog izdanja.

"Nije lako u regiji pokrenuti ovakav festival s vrlo specifičnom nišom koja je toliko nužna nama autorima, tog TV formata koji nerijetko nepravedno autorski zapostavljamo. Uz postojanje Al Jazeere Balkans predvođene Tarikom Đođićem stvorila se dodatna platforma koja ne pretpostavlja samo produkcije ili koprodukcije Al Jazeere Balkans. Pa tako AJB DOC Festival, koji vode Edhem Fočo i njegov tim, nudi novi put ka gledateljima, kojih za dokumentarni film ima sve manje. U tom smislu ovaj festival postaje nova oaza, dragulj koji treba njegovati i poželjeti mu da se razvija i raste na dobrobit svih autora dokumentarnih filmova koji djeluju u regiji i izvan nje", rekao je.

Na kraju razgovora govorio je o Rab Film Festivalu, festivalu istraživačkog igranog i dokumentarnog filma čije je prvo izdanje održano ove godine.

"Godinama smo učili od mnogih festivala, ideja je nastajala godinama, samo se mjesto odvijanja festivala, grad Rab, nametnulo prošle godine. Ako ćete nekako kolokvijalno, mi dođemo kao neki mlađi brat ili sestra AJB DOC Festivala, koji pritom ima sličnosti, ali i svoje posebnosti. A koji se međusobno podupiru. Selektorica dokumentarne selekcije je Lejla Dedić, producentica s Al Jazeere Balkans, i vjerujemo da smo i tako dali programski kvalitet. S iskustvom koje se na AJB DOC-u ne čuva ljubomorno, već dijeli. S iskustvom koje vraćamo natrag, a u Sarajevu ga vrlo rado prihvataju. Kada bismo ovako djelovali u mnogim granama, ne samo filmskim ili festivalskim, vjerujem da bi mnoge saradnje, kao i kod nas, urodile divnim rezultatima. Što želim da poluče ova oba festivala", poručio je Zuber.