Pjer Žalica: Poslijeratni film je nemoguće napraviti, jer rat nikada nije ni prestao

Pjer Žalica: Poslijeratni film je nemoguće napraviti, jer rat nikada nije ni prestao
129
Elma Ljubčić
31.10.2019. u 22:53
71
komentara
129

dijeljenja
Pjer Žalica: Poslijeratni film je nemoguće napraviti, jer rat nikada nije ni prestao Pjer Žalica (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Nagrađivani bh. reditelj i dekan Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu Pjer Žalica je nakon dugogodišnje pauze počeo rad na filmu radnog naziva "Koncentriši se, baba". U velikom i otvorenom razgovoru za Klix.ba govorio je o novom filmu, razlozima zbog kojih nije snimao 15 godina, bh. kinematografiji i vremenu u kojem živimo.
Filmovi "Kod amidže Idriza" i "Gori vatra" pozicionirali su ga u sami vrh bh. kinematografije, no ipak je priliku da ponovo režira čekao čak petnaest godina. Radio je Žalica u međuvremenu više kratkih igranih i dokumentarnih filmova, pozorišnih predstava, TV programa te reklamnih i muzičkih spotova, no publika godinama željno i nestrpljivo iščekuje dugometražni igrani film u njegovoj režiji.

"Mislite da nestrpljivo očekuje? Prema komentarima koje nekada malo i vidim po internetu bih prije mislio da se ljudima gadi što radim film. Pogledajte komentare poslije ovog teksta. To će biti baražna vatra nipodaštavanja i nerjetko mržnje. Opet, i danas me često zaustave na ulici, potpuno nepoznati ljudi, i zahvale se za Amidžu i Vatru, to je velika čast i ohrabrenje, zbog toga se bavim filmom", rekao je Žalica u razgovoru za Klix.ba.



Dodao je kako ljudi misle da reditelj pravi film, što nije tačno. Pojašnjava kako reditelj režira film, a producent ga pravi i preuzmima odgovornost za proces realizacije projekta.

"To nije lako. Često ne uspije. Ne ulazim u razloge zašto, jer sumnjam da postoji producent koji želi da ne snimi film, koji neće uložiti maksimum napora da se to desi. Ali se nekada i ne desi. Na projektima na kojima sam bio angažovan uradio sam sve što je bilo do mene, kao scenariste ili reditelja, dakle nijedan nije propao zbog mene, ali frustracija što nisu realizovani je ogromna. S jednog sam i otpušten, tako da imam i to iskustvo u životu. Nije da nije ostavilo traga. Zaborave vas ljudi, ispadnete iz 'raje', kolokvijalno rečeno. Naviknete se na lažno slatku opsjenu života u divnim danima iz prošlosti. To je veoma opasno. Zbog toga sam prije nekog vremena odlučio da budem producent i preuzmem punu odgovornost za projekte koje radim. Naprosto, da mi niko više ne može biti kriv", rekao je.

Novi film radnog naziva "Koncentriši se, baba", crnu komediju o porodici koja se okupi oko umiruće majke, predstavio je tokom 25. Sarajevo Film Festivala, a snimanje je počelo prije nekoliko dana u naselju Mošćanica nadomak Sarajeva. Film "Koncentriši se, baba" crna je komedija o porodici koja se u posljednjim danima mira u Sarajevu posvađa zbog naslijeđa nad posteljom umiruće majke.

Pjer Žalica sa Emirom Hadžihafizbegovićem na setu filma Pjer Žalica sa Emirom Hadžihafizbegovićem na setu filma "Koncentriši se, baba" (Foto: D. Ć./Klix.ba)


"Kad god se radi film u BiH, što i nije tako često, primijetim komentare koji kritikuju, često i u vrlo primitivnom maniru komentara internet nasilnika, da je dosta ratnih filmova, da treba snimati nešto drugo, pokazivati svijetlu budućnost i okrenuti se budućnosti... Osim što me to podsjeća na vrijeme agitpropovske propagande iz vremena hladnog rata, pristupa tumačenja stvarnosti, koji se danas veže uz Kinu ili Sjevernu Koreju, uznemiruje me još više zbog toga što upućuje na neosviještenost ljudi o okolnostima u kojima žive. Poslijeratni film je nemoguće napraviti, jer rat nikada nije ni prestao. Promijenio je oblik, ali i dalje divlja po ovim našim prostorima. Čak odnosi i živote. Ipak, naš film nije ratni, zato što je naprosto predratni, smješten je u vrijeme prije nego što je rat počeo. Ipak je duboko ozračen vremenom koje dolazi", rekao je Žlica u razgovoru za Klix.ba.



Za rad na ovom filmu okupio je impresivnu glumačku ekipu. Prema prvim najavama u podjeli je bio i Nikola Kojo, istaknuti srbijanski glumac s kojim je Žalica sarađivao na nekoliko projekata, no do saradnje ipak nije došlo.

"Godinama pokušavamo konačno nešto realizovati zajedno. Sada se činilo da će se desiti, ali nije. Imali smo različito osjećanje prema minimumu uslova za rad na projektu, meni su bili ok, njemu nisu. To mi je žao, ali znam da je i njemu. Ipak, obojica znamo da ćemo na koncu raditi zajedno, ukoliko nas posluži zdravlje i malo sreće. Ja sam na to spreman i jedva čekam. Ali, slažem se da je glumačka ekipa fenomenalna i bez Nikole u njoj. Svi smo veoma uzbuđeni, radimo u atmosferi vesele porodice, uživamo. Privilegija je i veliko rasterećenje biti reditelj u ambijentu koji ima tako dobre, ozbiljne glumce. Jučer ujutro sam radio scenu s mladim glumcem Dinom Sarijom, on je tako sigurno, tako ubjedljivo odigrao svoju rolu da smo svi na setu bili, bez pretjerivanja, fascinirani. Opet, iste večeri sam snimao s Mirom Banjac, glumicom kojoj se cijeli život divim, koja je jedan od temelja regionalne teatarske i filmske scene. Stvarno uživam. S Emirom, Atkom, Almom, Jasnom, Jadrankom, Izudinom, Vedranom, Dženitom, Banetom, Dinom i Mirom", bio je iskren.

Zanimalo nas je da li će i ovaj film izroditi neki muzički hit, kao što je to bio slučaj s filmovima "Kod amidže Idriza" i "Gori vatra"?

"Ja to volim. Muzičar sam. Muzička tema koja mi je bila inspiracija dok sam pisao ovaj film je jedan pomalo nezasluženo zapostavljeni predratni bh. hit. Da li će to i ostati lajtmotiv, sada zbilja ne znam. Kompozitor je Dino Šukalo, vjerujem u njegov talent i profeisoanlni instinkt", otkrio je Žalica.


S obzirom na to da će ovaj film producirati Sarajevo Film Festival i Turska državna radio-televizija (TRT) u okviru zajedničkog projekta Sarajevo grad filma za globalne ekrane, pitali smo Žalicu koliko je u ambijentu u kojem živimo danas teško prikupiti potrebna sredstva i snimiti film, čak i onaj niskobudžetni.

"U ovom slučaju, to je lako, jer je sredstva obezbijedio TRT. Istina, vrlo, vrlo, ograničena sredstva za film ovog obima. Ali svi koji smo se okupili oko projekta smo bili toga svjesni i nije nam problem. Baš smo se neki dan sjetili rata, ovaj dio sarajevske ekipe, kako smo i zašto tada radili. Nije nam bio bitan novac, bilo nam je bitno da radimo i svoj rad smo shvatali kao ulaganje. Kao doprinos stvaranju boljih okolnosti. Nismo se nadali da će se to vrijeme vratiti, ali objektivno jeste. Ako u ovom vremenu strašnog pada ne budemo spremni da ulažemo, brže i teže ćemo pasti. Ukoliko se mobilizramo, podsjetimo šta je ustvari ono što najviše volimo, šta želimo, onda ćemo da se dignemo. Iskustvo rada na ovom projektu mi ulijeva optimizam i iz njega učim kako dalje. Zbog toga sam veoma zahvalan SFF-u i TRT-u. I na šansi i na dobroj životnoj lekciji", rekao je.

Činjenica je da bh. kinematografija već godinama funkcioniše na nivou incidenata i da je zbog nedostatka zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama daleko iza država regije kada je riječ o produkciji. Ipak, prethodnih mjeseci svjedočili smo određenim pomacima koji daju nadu mnogim filmskim radnicima.



"Odlična je inicijativa Vlade i Ministarstva kuture KS o povratu novca uloženog u film. To je pozitivan primjer, putokaz, dokaz da se ozbiljno sagledavaju potencijali kreativne industrije u cjelini. Tu je i Sarajevo Film Festival, koji se od uloge ispomoći pretvorio u vodeću platformu, osnovu razvoja kinematografije. Ali, negativih primjera je puno, puno više, pokušaja da se umjetnost strpa u okove etno-nacionalističke pljačke, nadam se da će prevagnuti ovi pozitivni tokovi", istakao je.

Među umjetnicima je koji svojim radom često ukazuju na anomalije društvene svakodnevnice koju živimo, no ipak naglašava kako misli da niko od njih nije nikakav društveni korektiv.

"Mi živimo u vremenu tolike bijede i očaja u kojem se ljudi grčevito bore da prežive, ostanu 'čiste glave' ili pobjegnu, da nemaju fokusa da se bave korektivima. S druge strane, socio-politička scena je do kraja estardizirana, pretvorena je u bizarni oblik reality showa u kojem se do besvijesti po medijima prepucavaju razne 'face', a život se gasi. To naravno ne znači da treba odustati, naprotiv. Mi imamo problem, da bismo ga riješili trebamo se početi njim ozbiljno baviti. A suština je da naš problem nije povezan s pitanjima naroda, vjere ili historije, kako se stalno pokušava predstaviti, nego organizacije života. A to se lako riješi. Stalno čujemo fraze, poput 'nacionalni interes', koji može biti viši initeres od obezbjeđivanja uslova za miran život?", naglasio je.

Prošle godine je nakon višegodišnje pauze u Kamernom teatru 55 postavio Čehovljeve "Tri sestre", a na kraju razgovora otkrio nam je da bi volio ponovo raditi u teatru.

"Volio bih raditi neki moderan komad s manjom podjelom. Imamo odlične pisce, Almir Imširević, Almir Bašović, Adnan Lugonić, Dragan Komadina, Bojana Vidosavljević... izostavit ću mnoge, bio bih veoma sretan da mi neko od njih da svoj tekst, ukoliko ima povjerenja", poručio je Žalica.
Prijavi grešku


Komentari (71)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...