Historija je ispisana
44

Oscari su u pravim rukama! Donosimo detaljnu analizu najvrednije filmske nagrade

Piše: Ines Mrenica
Najveće iznenađenje ovogodišnjih Oscara nije potpuna dominacija južnokorejskog reditelja Bong Joon-hoa, nego činjenica da su zlatni kipići završili u pravim rukama.
"Parazit" je ispisao historiju nagrada Američke filmske akademije i otvorio prostor za buduće filmove koji će od sada preko kategorije internacionalnog filma ići u lakšu utrku s američkom mainstream produkcijom.

"Pit ću do jutra" rekao je Bong Joon-ho na pozornici Dolby teatra na 92. dodjeli Oscara, reditelj filma “Parazit”, prvog filma u historiji kojem je pošlo za rukom da sa šest nominacija izađe iz kategorije najboljeg stranog filma, a potom potvrdi četiri, i to u najvažnijim kategorijama (najbolji internacionalni film, scenarij, režija i najbolji film).

Jednostavan u komunikaciji, srdačan i nasmijan, Joon-ho nije skidao pogled sa zlatnog kipića, nije odustajao od toga da govori na korejskom jeziku i nije se razmetao domoljubnim frazama o svojoj zemlji koja je prvi put dobila najvažniju filmsku nagradu. Ne tako davno, na dodjeli Zlatnih globusa, poručio je Amerikancima da savladaju prepreku od nekoliko centimetara u vidu titlova, kako bi se pred njima ukazalo more prekrasnih filmova iz ostatka svijeta. Karizmatični reditelj iza sebe ima najbolji film godine, ako ne i desetljeća, i poprilično je siguran u činjenicu da je napravio dramaturški revolucionaran film u kojem je kombinovao žanrove i srušio klasičnu podjela filmskih likova na pozitivce i negativce.

Osim što su ove godine bili veoma pravedni po pitanju laureata, potpuno je nevjerovatno da se na crvenom tepihu, koji je svake godine uvertira u dodjelu Oscara, manje razgovaralo o odjeći, a više o filmovima. Najvažnija noć u Hollywoodu, koja ujedinjuje i predstavlja ono najbolje od filmske industrije i televizije, imala je jedan od najnemaštovitije režiranih prijenosa, bez voditelja (drugu godinu za redom) i kvalitetnog humora koji je godinama bio neka vrsta "ljepila" između proglašenja pobjednika i govora zahvale. Prošlo je vrijeme zajedljivog humora Billyja Crystala i Ellen DeGeneres, politika se nadvijala iznad svakog govora, a haos na planu globalnih dešavanja u drugi plan je stavio i popularnu borbu za ženska prava u nemilosrdnom šou biznisu.

"Joker" je od impresivnih jedanaest nominacija potvrdio najizvjesniju, onu za najboljeg glumca u glavnoj ulozi, pa je tako zlatni kipić otišao u ruke Joaquina Phoenixa koji je nevjerovatnom glumačkom transformacijom oblježio najisplativiji antijunački film svih vremena. "Joker" je logičan odgovor na Trumpovu Ameriku, društvo koje zanemaruje socijalne slučajeve i bolesnike i koje je iscrpilo kulturu superheroja, gdje je jedini odgovor potlačenih parola "breaking bad" . Zanimljivo je da je islandska kompozitorica Hildur Gudnadottir osvojila Oscara za originalni score "Jokera", a prethodno je već dobila Emmyja za odličan posao na muzici televizijske serije "Chernobyl". Joaquin Phoenix u svojim javnim nastupima kao da nije potpuno izašao iz lika Arthura Flecka, njegovi govori su pomalo psihotični i idu u smjeru upozorenja zbog kojih je ova priča izašla iz okvira filmske umjetnosti i postala fenomen o kojem će se ozbijno promišljati tek s neke veće vremenske distance.

Oscar na zahtjev

Nije bilo teško predvidjeti koji će film biti proglašen najboljim, jer je upravo strah od Netflixa vidljiv i eliminatoran u smislu da su "Irishman" i "Marriage Story" otpali kao igrači streaming servisa, osim Oscara za najbolju sporednu žensku ulogu koji je dobila Laura Dern za "Marriage Story" i dokumentarca "American Factory" koji je porazio makedonski film "Medena zemlja".

Dokumentarac iza kojeg stoji bračni par Obama nije bio najbolji u svojoj kategoriji, ali je iza njega stajala mašinerija lobiranja, prisutna još od Al Gorea koji je Oscara osvojio za dokumentarac “Neugodna istina” (2006.). Netflix je deseta najveća internet kompanija na svijetu, sa 150 miliona pretplatnika, koja je samo u prošloj godini investirala 15 milijardi dolara u originalnu produkciju. Ono što će se događati u budućnosti jeste da će Netflix imati novca toliko da će producirati filmove čije budžete niko neće moći podnijeti (kao što su preuzeli i “Irishmana”) i da će označiti skoru smrt kina kao klasičnog načina kontakta filmova s publikom.

"Irishman" i "Bilo jednom u… Hollywoodu" su najveći gubitnici večeri. Tarantino je dobio utješnu kategoriju najboljeg dizajna produkcije (scenografije), jer mu Akademija duguje još od propusta s filmom "Pulp Fiction" iz 1994. godine. Ako se sjećate, "Pulp Fiction" je pobijedio u Cannesu, a Oscara je za tu godinu dobio "Forrest Gump", iako je Tarantinov film obilježio, ne samo godinu nego i cijelu dekadu te promijenio tokove u filmskoj industriji. "Bilo jednom u… Hollywoodu" je iskorišten da se Bradu Pittu dodijeli Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu.

"Irishmana", s druge strane, nisu utješili ni tehničkim nagradama. Jedan od najvećih favorita, ratna drama "1917" Sama Mendesa je, bez svake sumnje, majstorski režiran film u naoko jednom kadru, napet i neizvjestan od prve do posljednje minute i pokazuje sve apsurde rata. Često zaboravljamo na činjenicu da je film vizuelna umjetnost i da je vrlo važan taj estetski trenutak, a ovaj film je nešto što se "lijepi za kožu" svakim kadrom i potpuno je zasluženo Oscar završio kod direktora fotografije Rogera Deakinsa (2018. godine je osvojio Oscara za “Blade Runnera 2047”). Bosnu i Hercegovinu iznenadila je vijest da je Izet Bučo, porijeklom Goraždanin, sinoć osvojio Oscara za film "1917", u timu koji je radio vizuelne efekte.

U kategoriji najboljeg filma našle su se "Male žene", prije svega da bi se zadovoljila priča o ravnopravnosti spolova. To je film koji je režirala Greta Gerwig, bavi se američkim literarnim klasikom i obojena je ženskim senzibiletetom o kojem svijet stalno bruji, a ništa se po tom pitanju ne mijenja. Pod tim reflektorom su osvanule i nominacije za najbolju glavnu žensku ulogu onih žena koje su okupirane raspadom braka ili seksualnim zlostavljanjem (“Bombshell”). Bilo je jasno da će Renee Zellweger dobiti Oscara, jer je perfektno odigrala dezintegraciju ličnosti jedne od najslavnijih holivudskih glumica Judy Garland koja je pretrpjela zlostavljanje i imala trnovit put u životu, skončavši ga prevelikom dozom barbiturata. Zanimljivo je da se u filmu "Judy" pojavljuje osnivač MGM-a Louis B. Mayer, holivudski mogul zaslužan za osnivanje Nagrada Američke filmske akademije. Mayer je bio Judyn zlostavljač i kao djevojčicu ju je izložio ekstremnim dijetama i psihološkim pritiscima kako bi kreirala uloge po ukusu šefova studija. Ovo je jedan od filmova koji govore o tome kako sreća ne dolazi sa slavom.

Eminem je zapravo bio najveće iznenađenje večeri i publiku u Dolby teatru je digao na noge izvedbom oskarovske pjesma “Lose Yourself" iz filma “8 Mile”. Oscara za najbolju originalnu pjesmu osvojio je Elton John za film “Rockett Man” (“I,m Gonna Love Me Again”), koji je dosta surovo prikazao život i karijeru jednog od najboljih živućih muzičara. Jedno od najvećih razočarenja večeri je činjenica da su makedonski reditelji Tamara Kotevska i Ljubomir Stevanov, i pored dvije oskarovske nomnacije, otišli kući praznih ruku, iako je "Medena zemlja" bio veliki favorit ovogodišnjih nagrada. Prije svega, zbog prekrasne ljudske priče o jednoj od posljednjih lovkinja na divlje pčele, koja je pokazala kako svijet zbog pohlepe tone u ekološku katastrofu. Ovo je najveći uspjeh makedonske kinemtografije, jer je “Medena zemlja” jedini film u historiji koji je istovremeno nominovan u kategorijama stranog i dugometražnog dokumentarnog filma.