|

Nebojša Slijepčević, autor filma "Srbenka": Međunacionalne tenzije raspiruju se po potrebi

Nebojša Slijepčević, autor filma "Srbenka": Međunacionalne tenzije raspiruju se po potrebi
37
E. Lj.
22.9.2019. u 09:29
57
komentara
37

dijeljenja
Nebojša Slijepčević, autor filma "Srbenka": Međunacionalne tenzije raspiruju se po potrebi Nebojša Slijepčević (Marko Prpić/PIXSELL)
Nakon filmova "Gangster te voli" i "Dragi susjedi", hrvatski reditelj Nebojša Slijepčević snimio je "Srbenku", priču koja govori o utjecaju društva na živote djece srpske nacionalnosti rođene u Hrvatskoj nakon devedesetih godina. Ovaj dugometražni dokumentarac koji je postao svojevrsni fenomen danas će biti prikazan na AJB DOC Film Festivalu.
Film "Srbenka" Slijepčeviću je donio brojne nagrade, između ostalog nagradu za dokumentarac godine na Cannes Film Festivalu i Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film na 24. Sarajevo Film Festivalu.

Međunarodno najuspješniji hrvatski film u 2018. godini sniman je 2014. godine na probama predstave Olivera Frljića o ubistvu dvanaestogodišnje Aleksandre Zec početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Kroz ovaj slučaj koji skoro 30 godina potresa hrvatsko pravosuđe, jer nije riješen uprkos pritiscima javnosti, Slijepčević nam donosi priču o izazovima s kojima se srpske manjine u Hrvatskoj konstantno suočavaju.

"Želio sam snimiti film koji bi se bavio pozicijom srpske manjine u Hrvatskoj četvrt stoljeća nakon završetka rata. Oliver Frljić bio je praktički prva osoba koju sam kontaktirao. Saznao sam da radi predstavu o ubistvu djevojčice Aleksandre Zec i pretpostavljao sam da će to izazvati burne reakcije. Zamolio sam Olivera da pratim nastanak predstave, a on pristao kad sam mu objasnio o čemu radim film. Činilo mi se to dobro mjesto za početak rada na filmu, no nisam očekivao da ću cijeli snimiti na probama predstave. Očekivao sam da ću snimiti proteste zbog predstave i da će na probama biti napeto, no nisam očekivao da ću upoznati mladu glumicu Ninu koja je 'preotela' film, dala mu ime i postala glavna junakinja", ispričao je Slijepčević u razgovoru za Klix.ba.

Višestruko nagrađivani festivalski hit



Film je u veoma kratkom periodu postao pravi festivalski hit i gotovo da nema festivala na kojem je prikazan, a na kojem nije osvojio neku nagradu. Međutim, reakcije hrvatske javnosti ostale su podijeljene.

"Prije premijere filma, dok ga još niko nije vidio, ekstremno desni mediji u Hrvatskoj počeli su napadati film. Dovoljne su im bile činjenice da se film jednim dijelom bavi slučajem Zec i da je Frljić jedan od protagonista filma pa da ga unaprijed proglase antihrvatskim. To se nije promijenilo ni nakon premijere, s te strane napadi i dalje traju, iako mi se čini da desničari i dalje nisu pogledali film. U ostatku hrvatske javnosti reakcije su bile iznimno pozitivne. Film je u Hrvatskoj osvojio skoro sve festivalske nagrade koje je mogao osvojiti, a posebno me obradovala nagrada Ministarstva kulture za najbolje filmsko ostvarenje godine. Bilo je to pomalo neočekivano s obzirom na to da je u Hrvatskoj na vlasti HDZ koji i dalje povremeno koketira s ekstremnom desnicom, no ta nagrada pokazuje da stvari nisu tako crne kako se ponekad čine", bio je iskren.

Nebojša Slijepčević na 24. SFF-u (Foto: Arhiv/Klix.ba) Nebojša Slijepčević na 24. SFF-u (Foto: Arhiv/Klix.ba)


Film je prikazan i u zemljama regije, a naš sagovornik ističe da je upravo u Sarajevu izazvao najemotivne reakcije.

"Projekcije s prošlogodišnjeg Sarajevo Film Festivala su mi ostale u posebno dragom sjećanju i sretan sam što se film opet prikazuje u Sarajevu", dodao je.

Možemo li se riješiti "okova prošlosti"?



Ne upirući prstom ni u koga Slijepčević je pokazao surovost sadašnjeg društva i probleme s kojima se zbog neriješenih odnosa iz prošlosti nose nove generacije, stoga smo ga pitali kada ćemo "preboljeti" bolest devedesetih i riješiti se okova prošlosti.

"Mislim da su isključivi krivci za recikliranje historijskih tema i raspirivanje mržnje političari, podjednako u svim narodima. Međunacionalne tenzije raspiruju se po potrebi, a pogotovo u predizborno vrijeme. No ne vidim neki skori izlaz iz tog začaranog kruga, previše je svježih trauma koje predstavljaju plodno tlo za takve manipulacije", rekao je.

Utjecaj društva na živote djece nehrvatske nacionalnosti u Hrvatskoj istraživao je propitujući teme nacionalizma, etničke mrženje i ksenofobije.

"Mislim da velika većina Srba nema baš nikakvih problema zbog svoje nacionalnosti. S druge strane, prečesto se dešavaju nacionalistički ispadi prema Srbima, a reakcija države često je mlaka, vodeći političari oklijevaju u osudi incidenata. Na primjer, nakon nedavnog brutalnog napada na posjetitelje kafića u kojem se gledala utakmica Crvene Zvezde, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović se izmotavala, izbjegavala je otvoreno osuditi taj napad, izgovarala je neke prazne fraze o osudi svakog nasilja. Ukratko, ostavila je dojam da su joj napadači bliži i važniji od žrtvi napada. Sve to s pravom izaziva nelagodu među pripadnicima srpske manjine", podsjetio je.


"Živimo na prostorima gdje se nekoliko puta u zadnjih sto godina gubila glava zbog krive vjere ili nacije. Manjine su s pravom hipersenzitivne, osjetljive na najmanje naznake šovinizma. A umjesto da na to odgovorimo nultom tolerancijom na govor mržnje i bilo kakve nacionalističke incidente, čini se upravo obrnuto", pojasnio je.

S obzirom na to da je film "Srbenka" otkupio HBO, dok je u isto vrijeme HRT to odbio uraditi pitali smo ga za komentar.

"Mislim da će ga HRT ipak otkupiti, no tek nakon jakog pritiska javnosti. Mislim da njihovo prvobitno odbijanje filma čak i nije bilo iz političkih razloga. Naime, HRT je na tom konkursu odbio praktički sve dokumentarne filmove što pokazuje njihov trenutni stav prema domaćem filmu općenito. HRT, kao i većina javnih televizija u Evropi, proživljava jednu ozbiljnu krizu identiteta. Suočeni s polaganim odumiranjem gledateljskog interesa za klasičnu linearnu televiziju traže rješenje za vlastiti opstanak, no pritom prave katastrofalne greške. Veliki sam zagovornik institucije javne televizije, no nažalost, s ovakvim vodstvom mislim da su joj dani odbrojani", rekao je.

Na kraju razgovora rekao nam je kako od umjetnosti ne treba očekivati da promijeni svijet, ali da ne treba ni potcjenjivati njenu moć.

"Dokumentarni film, kao i druge umjetnosti, mogu ukazati na probleme i započeti dijalog u društvu. Neki smatraju film primarno zabavom, no meni, kao autoru, čini se besmisleno raditi eskapističke filmove dok smo okruženi tolikim aktualnim problemima", rekao je Slijepčević.

U narednom periodu nastavlja vrijedno raditi - trenutno završava televizijski dokumentarac koji tematizira odnos Hrvata prema azilantima s Bliskog Istoka kojih je sve više u Hrvatskoj, a odmah nakon toga počinje raditi jedan kratki igrani film koji će predstavljati novu fazu u njegovoj karijeri.
Prijavi grešku


Komentari (57)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...