"Flašaroši" Nemanje Vojinovića je film o bokseru nježnog srca u haotičnom sistemu plastičnog biznisa

Reditelj Nemanja Vojinović ujedno je i dobitnik nagrade "Srce Sarajeva" u kategoriji za najbolji dokumentarni film upravo za "Flašaroše", a sam dokumentarac otkriva život sakupljača flaša na jednoj od najvećih deponija u Evropi, koja se nalazi na ostacima nekadašnjeg arheološkog nalazišta u mjestu Vinča, nedaleko od Beograda.

Kako je ranije u medijima navodio, Vojinović je ovom dokumentarcu radio čak sedam godina, a prvobitna ideja za snimanje nije bila da snimi sakupljače flaša.

BOTTLEMEN trailer (2023) from Nemanja Vojinovic on Vimeo.

"Moja početna ideja o filmu ticala se historije i arheološkog nalazišta vinčanske kulture, čiji su ostaci djelimično ispod vinčanske deponije. Pitao sam se kako je moguće da je na mjestu najstarije evropske kulture sada jedna od najvećih deponija na svijetu. Zašto gajimo takav nemar prema kulturno historijskom značajnom prostoru poput Vinče", otkrio je Vojinović.

U početku je želio snimiti esejistički film o današnjem konzumerizmu i kulturnoj historiji Vinče, ali prilikom dolaska na deponiju, između ostalog, rodila se ideja da snimi dokumentarac o ljudima koji tu žive i rade.

"Otišao sam na deponiju i stajao na istovaru, na vrhu brda od preko pedeset metara nataloženog smeća. Iznad mene letjele su hiljade galebova, dok su teške mašine jurile po istovaru i mljele sve pred sobom. Okrenuo sam se i uvidio jedan potpuno nepoznati svijet. Na stotine radnika, manuelnih reciklera koji s vrećama na leđima jure ka istovaru ili se vraćaju u svoje baze punih vreća plastičnih flaša. Otvorio mi se jedan paralelni, nevidljivi svijet, haotičan sistem u kome djeluje da svako ima svoje mjesto i zna šta radi. Tada je došla ideja da se u filmu okrenem ljudima i prikažem neistraženi svijet 'flašaroša'", objasnio nam je.

Kako ističe, izraz "fašaroši" je sleng prema kojem se na ovoj deponiji nazivaju ljudi koji sakupljaju plastične flaše. Pored njih, na deponiji rade još i sakupljači metala, koje nazivaju metalcima. No, interesantno je da su oni zajedno sa svojim porodicima živjeli u podnožju deponije na kojoj su radili.

"Radili su svakodnevno, po principu sezonskog posla gdje je sezona uvijek otvorena, ali bez ikakvog zdravstvenog osiguranja ili socijalne zaštite. Dolazili su iz različitih krajeva Srbije u potrazi za novcem i boljim životom, ratujući među sobom oko flaša i vreća. Razlog zbog koga ostaju da rade na deponiji je novac jer su mogli da zarade dvije ili tri prosječne srpske plate radeći 'na flaše'", ističe mladi reditelj.

Radnja dokumentarca je najprije fokusirana na glavnog junaka - Janija Boca, bivšeg boksera iz Novog Bečeja. On je bio jedan od vođa grupe, gdje je u timu imao nekih desetak ljudi.

"Film 'Flašaroši' je zapravo priča o bokseru nježnog srca koji se bori da bude vođa u haotičnom sistemu plastičnog biznisa, ali mu to ne uspijeva. Pokušava da održi svoju grupu na okupu, uprkos raznim turbolencijama, pritiscima od strane šefa, krađa vreća od strane drugih grupa, kao i nepovjerenja i svađe unutar svoje grupe. Ekipa se okreće protiv Janija, napušta ga i on mora da nastavlja da radi sam, ovog puta kao običan 'flašaroš', sve do zatvaranja i početka modernizacije deponije", ističe Vojinović.

Ističe da je želio je prikazati ljudske sudbine, dok se u pozadini istovoremeno događa ekološka katastrofa. Nastojao je da ne prikaže njihov život kao eksploataciju siromaštva, već kao film pun života i empatije.

"Želio sam film pun života, humora i empatije, nešto što ne očekuješ na takvom mjestu i mislim da sam to i uspio sa nevjerovatnom i rezilijentnom zajednicom 'flašaroša' vinčanske deponije", rekao je za Klix.ba.

Upravo zbog toga što dokumentarac s jedne strane prikazuje deponiju na nekadašnjem arheološkom nalazištu, a s druge strane život ljudi koji recikliranjem nastoje zaraditi za život, zanimalo nas je zašto Vojinović smatra da je važno pričati o ovakvim temama kroz film.

"Kroz film možete na 'mala vrata' i da edukujete, ne samo mlađe generacije već cjelokupno društvo, a kroz dokumentarni film i prikaz ljudske drame možete da ukažete na empatiju ili nedostatak empatije prema ljudima koji pripadaju ugroženim i marginalizovanim socijalnim grupama, kao i da izložite neku vrstu podsjetnika za svakog od nas da sve što radimo ostavlja neke posljedice kako za pojedinca, tako i za društvo te životnu sredinu", objasnio je.

Budući da je prikazivanje dokumentarnog filma "Flašaroši" u srijedu, 13. decembra u 18 sati, Vojinović je ovim putem iskoristio priliku da pozove sve zainteresovane da pogledaju film, a nakon kojeg će se održati i razgovor o filmu i sličnim temama gdje će i sam Vojinović prisustvovati.

"Pozvao bih sarajevsku publiku da dođe u srijedu pogledati dokumentarnu vestern dramu epske snage o nestajanju zajednice flašaroša, u društvu na ivici ekološke katastrofe. Meni je neizmjerno drago što film ima priliku da putuje i da bude viđen u kinima u svijetu i regionu, a pogotovo u Sarajevu, gdje je film i započeo svoj festivalski život i nagrađen 'Srcem Sarajeva'. Veoma se radujem ponovnom dolasku i razgovoru sa sarajevskom publikom", poručio je Nemanja Vojinović.